Što kada imamo depresiju?
U samom početku vrlo je važno razlikovati depresiju od depresivnih raspoloženja.
Depresija je rašireni mentalni poremećaj koji može značajno utjecati na naše emocije, razmišljanje i ponašanje.
Umjesto tuge, koja je normalna reakcija na životne teškoće, depresija se odlikuje dugotrajnim osjećajima tuge, beznađa i bespomoćnosti.
Prava depresija podrazumijeva konstantni osjećaj bezvrijednosti, tuge, bespomoćnosti i osjećaja krivnje. Čovjek se više ne veseli i ne uživa u svakodnevnim stvarima i teško se nosi s uobičajenim obavezama. Uz to, često dolazi i do neki tjelesnih poremećaja kao što je nesanica, glavobolja, gubitak težine, smanjenje libida, probavne smetnje, bol u prsima, osjećaj težine na prsima i dr.3, 6
Kod depresivnog raspoloženja simptomi su slični, ali blaži, javljaju se povremeno i često su vezani uz neki vanjski podražaj ili događaj.2 Samo ime depresija, dolazi od latinske riječi deprimere, što znači potisnuti ili udubiti. To nam slikovito pokazuje ono što depresija čini ljudskoj psihi. Može se javiti kao simptom ili u okviru nekih drugih bolesti.5
Samopomoć u depresiji
Pohađanje psihoterapije može pomoći kako da naučimo prepoznati, promijeniti negativne misli i ponašanje koja doprinose jačim simptomima depresije, također i pohađanje grupa samopomoći su od velikog značaja za oboljele osobe.
Redovna tjelesna aktivnost može poboljšati raspoloženje i smanjiti simptome depresije. Važno je baviti se onim aktivnostima koje osobu vesele. Više kretanja i bavljenje sportom pozitivno utječe na mentalno zdravlje, uz to trebalo bih se pokušati više opuštati i smanjiti poslovna i druga opterećenja.
Vrlo je bitno imati podršku i pomoć članova obitelji, da oboljela osoba osjeti prihvaćanje od svoje okoline te da ne osjeća krivicu zbog svog stanja. U početku treba biti strpljiv kako bi terapija počela djelovati, uz to s oboljelima treba biti strpljiv, saslušati ih i ohrabrivati da sudjeluju u svim aktivnostima koje su nekada voljeli.
Pronaći vrijeme za hobije i aktivnosti koje pomažu u opuštanju.3 Pokušati pomoći osobi prepoznavajući negativne misli koje je opterećuju i pokušati ih zamijeniti pozitivnima.
Društvena podrška je važna za oporavak od depresije.
Vrlo je važno znati kontrolirati i vlastite misli, što znači da osjećaji poput beskorisnosti, beznadnosti i bespomoćnosti ne odražavaju realno stanje stvari. Oni će polako nestati s početkom djelovanja terapije.
Također bitno je zdravo se hraniti, jesi puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i ograničiti unos prerađene hrane, šećera i kofeina. Hrana bogata nutrijentima može poboljšati proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji su važni za regulaciju raspoloženja. S druge strane, prehrambene navike siromašne hranjivim tvarima mogu doprinijeti lošem raspoloženju i pogoršati simptome depresije.
Važno je i dovoljno spavati jer kvalitetan san pomaze u regulaciji neurotransmitera. Alkohol bi se trebao izbjegavati jer može pogoršati simptome depresije.
