Postpartum razdoblje, poznato i kao “četvrti trimester”,3 zahtijeva posebnu pažnju jer tijelo žene nakon poroda prolazi kroz niz promjena, a dojenje postaje jedan od najvažnijih procesa za zdravlje majke i djeteta. Pravilna prehrana u ovom razdoblju ključna je za optimalan rast i razvoj dojenčeta, ali i za brži oporavak, psihičku ravnotežu i dugoročno zdravlje rodilje.1
Osnove zdrave prehrane u postpartumu
Prehrana dojilja trebala bi biti raznolika, uravnotežena i temeljiti se na piramidi zdrave prehrane. To znači da je potrebno unositi hranu iz svih skupina namirnica: bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vitamine i minerale. Nije potrebno slijediti posebne dijetne režime niti jesti “za dvoje”, ali je važno jesti redovito, umjereno i raznoliko.1,4
Tri zlatna pravila:
Redovito: Najbolje je jesti pet do šest manjih obroka dnevno.1
Umjereno: Ne treba udvostručavati količinu hrane, ali je potrebno povećati energetski unos za 400 –500 kcal dnevno, ovisno o dojenju i aktivnostima.4
Raznoliko: Uključiti hranu iz svih skupina namirnica kako bi se osigurala dovoljna količina svih potrebnih nutrijenata.1
Tijekom dojenja treba izbjegavati začine, prekomjernu upotrebu soli, slatkiše, gazirane sokove, masnoće životinjskog porijekla i alkohol. Brza hrana, industrijska jela i namirnice s puno aditiva i konzervansa također nisu preporučljivi. Važno je izbjegavati sirovu hranu i one namirnice koje mogu biti kontaminirane kemikalijama.1
Energetske potrebe
Dojilji koja doji jedno dijete preporučuje se unositi oko 500 kcal više nego inače. Žene s prekomjernom tjelesnom težinom nemaju potrebu za dodatnim kalorijama, dok pothranjene dojilje ili one koje doje više djece trebaju povećati unos hrane.1
Bjelančevine: Potrebne su za izgradnju vlastitog organizma i optimalan sastav mlijeka. Najbolji izvori su meso, riba, mlijeko, mliječni proizvodi i jaja. Biljni izvori bjelančevina (žitarice, soja, leća, grah, orasi) su lošije kvalitete, pa ih treba unositi u većim količinama.1
Ugljikohidrati: Potrebni su za stvaranje laktoze u mlijeku. Preporučuju se složeni ugljikohidrati iz cjelovitog zrna, brašna, tjestenine, krumpira i nerafinirane riže.1
Masti: Vrsta masti u prehrani utječe na sastav masnih kiselina u mlijeku. Važno je unositi omega-3 masne kiseline (morska riba barem 2x tjedno) za razvoj mozga i živčanog sustava djeteta, ali i za raspoloženje majke.1
Potrebe za tekućinom su veće tijekom dojenja. Dojilja bi trebala piti oko 2,5 litre vode dnevno, a prilikom svakog podoja popiti najmanje jednu čašu vode. Veće količine vode od preporučenih neće povećati količinu mlijeka, čak može biti suprotno.1
Ako je prehrana uravnotežena i raznolika, dodatno uzimanje vitamina i minerala nije potrebno, osim ako postoji manjak željeza ili vitamina D (npr. u zimskim mjesecima ili kod intolerancije laktoze).1
Što pokazuju istraživanja?
Pozitivni učinci dojenja
Dojenje ima brojne pozitivne učinke na dijete (manja smrtnost, rizik od infekcija i alergija, bolji psihički razvoj) i na majku (brži oporavak nakon poroda, manji rizik od karcinoma i infekcija, manji teret za obiteljski budžet).1
Edukacija i zdravstvene navike
Istraživanja iz drugih zemalja pokazuju da je edukacija ključna za promjenu navika i napuštanje tradicija koje mogu biti štetne za zdravlje. Primjerice, u Kini su edukacijski programi doveli do povećanog unosa voća, povrća i mliječnih proizvoda te napuštanja nekih tradicijskih ograničenja (npr. izbjegavanje tuširanja ili konzumacije voća i povrća).2
Pravilna prehrana u postpartumu temelj je za zdravlje majke i djeteta. Važno je jesti raznoliko, umjereno i redovito, uz dovoljan unos tekućine i ključnih nutrijenata. Edukacija i podrška okoline ključni su za uspješno dojenje i oporavak nakon poroda.
