Prehrana po krvnim grupama temelji se na teoriji da svaka krvna grupa ima specifične prehrambene potrebe, te da odabir hrane prema krvnoj grupi može utjecati na zdravlje, tjelesnu težinu i sklonost određenim bolestima.
Ovaj pristup popularizirao je dr. Peter J. D’Adamo, a najčešće se spominju četiri osnovne krvne grupe: 0, A, B i AB. 1, 2, 3
Teorija tvrdi da krvna grupa utječe na probavu, metabolizam, reakciju na stres i imunitet. Preporučuje se odabir hrane koja je “prirodna” za pojedinu krvnu grupu, dok bi se određene namirnice trebale izbjegavati zbog mogućih štetnih učinaka, osobito zbog lektina – bjelančevina koje mogu izazvati aglutinaciju krvnih stanica ako nisu kompatibilne s antigenima određene krvne grupe.3,4
Prema D’Adamu, svaka krvna grupa ima svoje “prehrambene korijene” povezane s evolucijom ljudske vrste. Tako se tvrdi da:
- Osobe s krvnom grupom O (“lovci”) trebaju jesti više proteina životinjskog podrijetla, poput mesa i ribe, te izbjegavati žitarice i mliječne proizvode.1,2
- Krvna grupa A (“poljoprivrednici”) smatra se kako najbolje funkcionira na vegetarijanskoj prehrani, bogatoj voćem, povrćem, mahunarkama i cjelovitim žitaricama.1,2
- Krvna grupa B (“nomadi”) mogu konzumirati širi spektar namirnica, uključujući meso, mliječne proizvode, povrće i žitarice, ali bi trebali izbjegavati piletinu, kukuruz i leću.1,2
- Krvna grupa AB je najmlađa krvna grupa, nastala miješanjem A i B krvne grupe, preporučena prehrana za ove osobe je kombinacija preporuka za obje grupe, s naglaskom na tofu, mliječne proizvode, zeleno povrće te izbjegavanje kofeina i dimljenog mesa.1,2
Iako su preporučene namirnice uglavnom zdrave i temelje se na izbjegavanju prerađene hrane, znanstvena istraživanja nisu pronašla povezanost između prehrane prema krvnoj grupi i poboljšanog zdravstvenog statusa.
Primjerice, istraživanja iz 2014. i 2018. godine pokazale su da su osobe na “dijeti za krvnu grupu A” imale bolje zdravstvene pokazatelje, ali bez obzira na stvarnu krvnu grupu — dakle, prednosti su bile povezane s kvalitetom prehrane, a ne krvnom grupom.1,2
Prehrana po krvnim grupama temelji se na zanimljivoj teoriji, ali znanstveni dokazi ne podupiru tvrdnje da krvna grupa određuje koje su namirnice najbolje za pojedinca. Prednosti koje se pripisuju ovoj dijeti najvjerojatnije proizlaze iz općeg poboljšanja prehrambenih navika, poput povećanog unosa voća i povrća te smanjenja prerađene hrane, a ne iz usklađenosti prehrane s krvnom grupom.
Prije nego što se osoba odluči za ovakav način prehrane, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili nutricionistom, osobito ako pati od nekih kroničnih bolest. 1,2
