Utjecaj na mentalno zdravlje i strategije za suzbijanje
U posljednjih nekoliko godina, fenomen poznat kao “doomscrolling” – kontinuirano pregledavanje negativnih vijesti – postao je sve primjetniji. Ovaj fenomen posebno je došao do izražaja tijekom pandemije COVID-19, kada su se ljudi suočavali s neizvjesnošću i strahom, tražeći informacije koje bi im pomogle da se nose s nepoznatom situacijom.1
Utjecaj doomscrollinga na psihičko zdravlje
Istraživanja su pokazala da doomscrolling može značajno doprinijeti psihičkom stresu. Kontinuirano izlaganje negativnim vijestima može povećati osjećaj anksioznosti i depresije, a istraživači su naznačili da ovaj oblik konzumacije medija može poslužiti kao medijator psihičkog stresa tijekom lockdowna.2 Osim toga, doomscrolling može izazvati egzistencijalnu anksioznost i potaknuti pesimizam o ljudskoj prirodi.3 Takvi učinci mogu biti posebno izraženi kod pojedinaca koji su preživjeli traumatične događaje, poput potresa, gdje doomscrolling može pogoršati osjećaj neizvjesnosti o budućnosti.4
Prema dodatnim istraživanjima, doomscrolling može dovesti do poremećaja spavanja, jer anksioznost izazvana negativnim vijestima može otežati opuštanje i san.5 Također, povećana izloženost negativnim informacijama može pridonijeti razvoju stresnih simptoma koji se manifestiraju kroz fizičke znakove, poput glavobolja i umora.5
Zašto dolazi do doomscrollinga?
Fenomen doomscrollinga može se djelomično objasniti ljudskom sklonošću prema negativnim informacijama. Naša kognitivna pristranost prema negativnim vijestima može nas potaknuti da kontinuirano tražimo informacije koje potvrđuju naše strahove i brige.2 Ova potreba za informacijama može biti pojačana u vremenima krize, kada ljudi osjećaju da im informacije mogu pomoći da bolje kontroliraju situaciju.1
Kako se nositi s doomscrollingom?
Postoji nekoliko strategija koje mogu pomoći u smanjenju negativnih utjecaja doomscrollinga. Stručnjaci preporučuju svjesno ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama i vijestima, kao i usmjeravanje pažnje na pozitivne ili neutralne sadržaje.6 Osim toga, važno je razviti svijest o vlastitim obrascima konzumacije vijesti i prepoznati kada doomscrolling postaje problematičan.7
Nadalje, korisno je uključiti se u aktivnosti koje potiču opuštanje, kao što su vježbe disanja, meditacija ili fizička aktivnost, kako bi se smanjila razina stresa uzrokovana doomscrollingom.5 Također, pronalaženje ravnoteže u konzumaciji vijesti i postavljanje jasnih granica može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja.5
Doomscrolling je fenomen koji može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, posebno u kriznim vremenima. Razumijevanje ovog fenomena te svjesno upravljanje konzumacijom medija mogu pomoći u smanjenju njegovih negativnih učinaka. Potiče se razvoj strategija za svjesnu konzumaciju vijesti kako bi se očuvalo mentalno zdravlje i smanjila anksioznost.