Folati, poznati i kao vitamin B9, ključni su za naš organizam jer sudjeluju u sintezi DNK-a i metabolizmu homocisteina, aminokiseline koja može biti štetna ako se nakuplja u krvi.
Folna kiselina je sintetski oblik folata koji se često dodaje u hranu i vitamine zbog svoje stabilnosti i bolje apsorpcije u odnosu na prirodne folate.1 Biljke i bakterije mogu sintetizirati folate, ali ljudi i drugi životinje to ne mogu.2
Što su folati i gdje ih nalazimo?
Folati su vitamini prisutni u hrani, a naziv dolazi od latinske riječi folium (list), jer se često nalaze u zelenom lisnatom povrću. Najbogatiji izvori folata su špinat, brokula, mahunarke, naranče, jagode, kivi i cjelovite žitarice. Meso i mesni proizvodi obično sadrže malo folata, osim jetre koja je bogata ovim vitaminom.1,3
Folna kiselina, sintetski oblik folata, koristi se u dodacima prehrani i vitaminima jer je stabilnija i lakše se apsorbira od prirodnih folata. Na primjer, ako uzmemo folnu kiselinu na prazan želudac, apsorbirat će se gotovo u potpunosti, dok se prirodni folati iz hrane apsorbiraju samo oko 50 %.1
Deficit folata: Što može poći po zlu?
Folati imaju ključnu ulogu u staničnoj diobi i sintezi DNK-a, što ih čini posebno važnima za rast i razvoj organizma. Nedostatak folata može dovesti do nakupljanja homocisteina, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, demencije i drugih zdravstvenih problema.
Deficit folata može nastati zbog neadekvatne prehrane, povećanih potreba (npr. tijekom trudnoće), ili zbog bolesti koje ometaju apsorpciju folata, poput celijakije ili upalnih bolesti crijeva. Simptomi deficita uključuju umor, anemiju, probleme s koncentracijom, a u težim slučajevima i neurološke poremećaje.1
Posebno je važno spomenuti da hiperhomocisteinemija (povišena razina homocisteina) povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih problema. Folati, zajedno s vitaminima B12 i B6, ključni su za održavanje normalne razine homocisteina.1
Folna kiselina u trudnoći: Zašto je ključna?
Tijekom trudnoće, potreba za folatima značajno raste jer su oni ključni za brzu staničnu diobu i razvoj fetusa. Deficit folata u trudnoći može dovesti do ozbiljnih prirođenih mana, poput defekta neuralne cijevi (NTD), koji uključuje probleme s razvojem mozga i kralježnice kod bebe. Zbog toga se preporučuje uzimanje folne kiseline prije i tijekom trudnoće.1,3
Folna kiselina i druge bolesti
Osim u trudnoći, folna kiselina se istražuje i u kontekstu drugih bolesti. Neke studije sugeriraju da adekvatan unos folata može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, demencije, pa čak i nekih vrsta raka. Međutim, rezultati su kontradiktorni, a neke studije upozoravaju da visoke doze folne kiseline mogu povećati rizik od raka debelog crijeva i prostate. Zato je važno održavati ravnotežu jer nedostatak folata može biti štetan, ali i prekomjerni unos može imati negativne posljedice. Stoga je uvijek najbolje konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom prije uzimanja dodataka prehrani.1,3
