Zdravlje u pokretu
Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (WHO) fizička neaktivnost je 4. vodeći rizični faktor za globalni mortalitet, uzrokujući 3,2 milijuna smrti godišnje.1
Fiziološki učinci tjelesne aktivnosti široki su i utječu na različite tjelesne sustave. Kao promjenjiva komponenta potrošnje energije, tjelesna aktivnost može utjecati na energetsku bilancu.
Također, tjelesna aktivnost može povoljno promijeniti tjelesni sastav smanjenjem masnog tkiva, a benefiti na zdravlje su razni. Tjelesna aktivnost može smanjiti krvni tlak u mirovanju i povećati sposobnost potiskivanja krvi u koronarnim arterijama. Dobre promjene događaju se i u sluznici krvnih žila koje pomažu usmjeriti odgovarajuću raspodjelu krvi u tijelu. Redovita tjelesna aktivnost također može imati blagotvorne učinke na sposobnost tijela za stvaranje i razgradnju krvnih ugrušaka te povoljno utječe na profil lipida u plazmi.
Tjelesna aktivnost utječe i na razinu glukoze u krvi, a povezana je i s korisnim imunološkim i neurološkim promjenama.2
Pokazalo se da tjelesna aktivnost smanjuje rizik od raka debelog crijeva (osobito u muškaraca) i raka dojke (osobito u žena u postmenopauzi).
Također postoje dosljedni dokazi da tjelesna aktivnost smanjuje rizik od karcinoma pluća i endometrija te postoje neki pokazatelji da tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od uznapredovalog raka prostate.2
Jedna od ključnih stavki u promicanju zdravlja je poticanje fizičke aktivnosti u adolescentnoj dobi. Razna istraživanja su pokazala da je fizička aktivnost u adolescenciji povezana s razvojem bolesti i morbiditetom u odrasloj dobi.
Tjelesna aktivnost u adolescenciji može smanjiti rizik od nastanka prijeloma kasnije u starijoj životnoj dobi, čak iako je u tom razdoblju smanjena aktivnost. Postoje dokazi da se koštana masa koja se razvila kod djece koja su se bavila fizičkom aktivnošću održava i kasnije u životu, što govori da fizička aktivnost tijekom djetinjstva može imati dugotrajne pozitivne učinke na zdravlje kostiju.3
Usporedimo li aktivne pojedince s onim neaktivnima, možemo uočiti razne benefite fizičke aktivnosti. Smanjuje rizik preuranjene smrti za 45 %, razvoj kardiovaskularnih bolesti za više od 50 %, rizik od moždanog udara za više od 60 %, rizik od pojave hipertenzije za više od 50 %, rizik od razvoja raka debelog crijeva za 30 %, rizik od razvoja raka dojke za 20 % i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za više od 50 %.1
Zdravstvene koristi mogu se postići iznimno niskim količinama aktivnosti/vježbanja (npr. manje od polovice onoga što se trenutno preporučuje) u zdravih pojedinaca, ali i u osoba koje žive s kroničnim bolestima.
Nekoliko nedavnih studija pokazalo je potencijalne zdravstvene dobrobiti pri relativno malim količinama fizičke aktivnosti. 15 minuta dnevno (ili 90 minuta tjedno) umjerenog intenziteta vježbanja je značajno smanjilo rizik od smrti povezanih sa svim vrstama raka, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom. Važno je napomenuti da je tih 15 minuta dnevno smanjilo rizik od približno 14 % za smrtnost od svih uzroka. Svakih dodatnih 15 minuta dnevnog vježbanja (do najviše 100 minuta dnevno) osiguralo je dodatno smanjenje rizika od 4 % za sve uzroke i 1 % za smrtnost od svih karcinoma. Trčanje pri malim brzinama samo 5-10 minuta dnevno može dovesti do značajnih zdravstvenih koristi. Pokazano je da prakticiranjem fizičke aktivnosti ≤ 50 % preporučenog minimuma (do 75 minuta brzog hodanja tjedno) rezultira dobivanjem približno 2 godine života).1
Rezultati 23 randomizirana kontrolirana ispitivanja pokazuju da vježbanje ima pozitivne kratkoročne učinke na samopoštovanje kod djece i mladih. Fizička aktivnost tijekom dana usko je povezana s kvalitetom sna. Vježbanje nije imalo utjecaja na vrijeme koje je bilo potrebno za zaspati, ali je dovelo do povećanja količine faze kratkovalnog sna i sveukupne količine sna.
