Franka Gulin

Bolovi u mišićima

Grčevi u mišićima čest su problem koje karakterizira kontinuirana, nehotična, bolna i lokalizirana kontrakcija cijele mišićne skupine, pojedinog mišića ili odabranih mišićnih vlakana. Općenito, grč može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sekundi zbog idiopatskih ili poznatih uzroka kod zdravih ispitanika ili u prisutnosti bolesti. Opipavanjem mišićnog područja grča otkrit će se čvor.

Grčevi mišića povezani s tjelovježbom najčešće su stanje koje zahtijeva medicinsku/terapijsku intervenciju tijekom sporta. Pojava grčeva u mišićima čest je slučaj osobito kod starije populacije povrh 60 godina. Specifična etiologija nije dobro poznata, a mogući uzroci ovise o fiziološkoj ili patološkoj situaciji u kojoj se grčevi pojavljuju. Važno je napomenuti da bolna kontrakcija ograničena na određeno područje ne znači da je uzrok pojave grča nužno lokalni. Nije pokazana nikakva povezanost između spola i nastanka mišićnog grča. Najčešće zahvaćaju područje listova.1

Grčevi u mišićima kod žena tijekom trudnoće vrlo su česti, oko 50%; posebno u posljednja 3 mjeseca i tijekom noći. Točan uzrok ovog poremećaja nije u potpunosti razjašnjen. To bi mogla biti promjena živčano-mišićne funkcije, povećanje tjelesne mase, kompresija perifernih živaca, nedovoljan protok krvi u mišićima i pojačani mišićni rad donjih udova. Mogao bi povećati glomerularnu filtraciju i potrebu da fetus prima minerale, u usporedbi s mišićnim potrebama majčinih nogu, smanjenjem kalcija i magnezija.1

U osoba s dijabetesom, pojava grčeva povezana je s prisutnošću neuropatije, s pojačanom ekscitabilnošću perifernog živca. Dijabetes tipa I ima niži postotak grčeva (oko 60%) u odnosu na dijabetes tipa II (oko 80%). Kod dijabetesa tipa II, nefropatija je još jedan čimbenik grčeva. Drugi vjerojatni uzrok pojave grčeva povezan je s promjenom periferne vaskularizacije, stvarajući epizode ishemije i grčeva.1

Brojne studije intramuskularne boli pokazuju da ona nije nužno uzrokovana mehaničkim oštećenjem mišićnih vlakana, već se događa i kao posljedica sekundarnih zbivanja nakon oštećenja vlakana koji podražuju receptore za bol (nociceptore) kojima mišići obiluju. Nociceptivni živčani završeci u mišiću nose receptorske molekule koje reagiraju na različite stimuluse (na ATP oslobođen iz nekrotične mišićne stanice ili na niski pH u ishemiji ili upali).2

Pojava upale u mišićima česta je posljedica učestalog vježbanja ili povećane pokretljivosti. Odgođena bol koja se pritom pojavljuje uzrok je ekscentričnih kontrakcija mišićnih skupina. Klinički znakovi uključuju oslabljenu sposobnost mišićne sile, bolno ograničenje pokreta, ukočenost, oticanje i promijenjenu biomehaniku u susjednim zglobovima. Iako je ovo stanje kategorizirano kao blaga vrsta oštećenja mišića, to je jedan od najčešćih razloga ugroženosti sportskih izvedbi.3 Brojni ga čimbenici pokreću uključujući metabolički stres, degeneraciju, genetiku, spol, neuropatsko sudjelovanje, prehrambene nedostatke, nesanicu i dehidraciju4.

 

Za tretiranje boli i grčeva u mišićima, kao posljedica bolesti ili ozljeda, u paleti Sensapharmovih proizvoda izdvaja se PernaVita masažni gel. Riječ je o kombinaciji iznimno djelotvornih sastojaka koji pružaju protuupalni i analgetski učinak uz pojačani osjećaj hlađenja. Proizvod ne sadrži alkohol te neće dodatno isušivati kožu. Proizvod ne sadrži niti parafine, parafinska ulja, parabene, sulfate, lanolin, a mogu ga koristiti profesionalni sportaši jer niti jedan od sastojaka nije naveden za listi zabranjenih sredstava.

  1. Bordoni B, Sugumar K, Varacallo M. Muscle Cramps. [Updated 2021 Feb 7]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2021 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK499895/
  2. Ravlić-Gulan J, Schnurrer-Luke Vrbanić T, Boschi V, Vogrin M. PATOGENETSKI MEHANIZAM SINDROMA ZAKAŠNJELE MIŠIĆNE BOLI. Medicina Fluminensis [Internet]. 2007 [pristupljeno 08.04.2021.];43.(3):179-187. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23419
  3. Heiss, R., Lutter, C., Freiwald, J., Hoppe, M. W., Grim, C., Poettgen, K., Forst, R., Bloch, W., Hüttel, M., & Hotfiel, T. (2019). Advances in Delayed-Onset Muscle Soreness (DOMS) – Part II: Treatment and Prevention. Delayed Onset Muscle Soreness – Teil II: Therapie und Prävention. Sportverletzung Sportschaden : Organ der Gesellschaft fur Orthopadisch-Traumatologische Sportmedizin33(1), 21–29. https://doi.org/10.1055/a-0810-3516
  4. Qamar, M. M., Javed, M. S., Dogar, M., & Basharat, A. (2019). Beat the exercise-induced muscle damage.  The Journal of the Pakistan Medical Association69(11), 1682–1686. https://doi.org/10.5455/JPMA.301636.
PREGLED SADRŽAJA
    Podijeli
    VEZANI ČLANCI
    Skip to content