Smanjena anksioznost, smanjeni stres, niži broj otkucaja srca i povećana usmjerena pozornost.
Iskustva prirode pružaju ljudima višestruke koristi za zdravlje i dobrobit, ali mehanizmi kojima se te dobrobiti ostvaruju nisu još uvijek najbolje shvaćeni. Zanimanje za prirodu kao terapijski resurs ima drevne temelje. Za vrijeme Hipokrata, isticana je neophodnost „zraka, vode i mjesta“ za tjelesnu i duševnu dobrobit. Drevni rimski tekstovi su ukazivali na to da seoski ambijent i zelene površine imaju zdravstvenu dobrobit. Vjerovalo se da pretjerano izlaganje okruženju koje je stvorio čovjek uzrokuje „pretjeranu živčanu napetost, prekomjernu anksioznost, brzopletost, nestrpljivost i razdražljivost“. Dokazi ukazuju na postojanje širokog raspona osjetilnih i nesenzornih puteva za dobrobiti iskustava u prirodi:1
Vid
Prednosti uključuju smanjenu anksioznost, smanjeni stres, kraći boravak u bolnici, niži broj otkucaja srca i povećanu usmjerenu pozornost. Sukladno informacijama znanstvenog članka, bolnički pacijenti koji su se oporavljali od operacije, pokazali su veći pozitivan učinak i primili manje negativnih bilješki od medicinskih sestara (gdje su medicinske sestre bilježile raspoloženje i stav pacijenta). Također su proveli manje vremena u bolnici ako je njihova soba gledala na drveće umjesto na zid od opeke. U drugoj studiji, slike umjetnosti koje prikazuju prirodu (drveće, zelenilo, cvijeće i voda) bolnički su pacijenti ocijenili pozitivno, dok je apstraktna umjetnost povećala anksioznost, sugerirajući da je sam sadržaj prirode važan.
Sluh
Više puta se pokazalo da su zvukovi prirode, poput vjetra, vode i životinja, preferirani u odnosu na antropogene zvukove kao što su promet, rekreacijska buka i industrijska buka. Zvukovi prirode korišteni su terapeutski za ublažavanje stresa. Zagađenje bukom postalo je sve veća pritužba javnosti u posljednjem desetljeću. Ima i psihološke i fizičke učinke u rasponu od povišenog krvnog tlaka, loše održavane pažnje i problema s pamćenjem do poremećaja sna.
Miris
Miris je jedno od naših najslabijih osjetila, ali svijet oko nas emitira sve vrste mirisa. Mirisi su posvuda, a to vrijedi i za urbano i za prirodno okruženje. Miris može imati duboke učinke na naše raspoloženje, ponašanje i spoznaju. Obično se smatra da su mnogi prirodni mirisi ugodni (npr. misli o mirisima cvijeća, pokošene trave, vlažne zemlje). Eksperimentalno je pokazano da su mirisi ljetnog zraka (alkohol u listovima) i pčelinjeg voska povezani s osjećajem sreće kod sudionika.
Dodir
Osjećaj trave pod nogama, vode koja se probija kroz ruke ili vjetra na licu (što bi moglo također se smatra termocepcijom) neki su od doživljaja koje nam pruža prirodno okruženje. Mogući mehanizmi:2 Rana istraživanja posrednika odnosa izloženosti prirodi i zdravlja otkrila su dokaze da prirodno okruženje olakšava fiziološku i emocionalnu obnovu te obnovu pažnje.
Iz ove linije istraživanja nastale su dvije komplementarne teorije:
a) Teorija smanjenja stresa (SRT) i
b) Teorija vraćanja pozornosti (ART).
ART tvrdi da izlaganje prirodi potiče rad mozga bez napora, što mu olakšava oporavak od umora. SRT sugerira da izlaganje prirodnom okruženju olakšava emocionalne reakcije u pozitivnom tonu, koje pak imaju restorativni učinak. Drugi su smatrali da su društvene posljedice potencijalni mehanizam u pozadini učinaka izloženosti prirodi na zdravlje i dobrobit. Ovaj pothvat otkrio je dokaze koji ukazuju na to da izloženost prirodi povećava društvenu koheziju, a odnosi se na osjećaj zajedništva, zajedničkih normi i vrijednosti, pozitivnih i prijateljskih odnosa te prihvaćenosti i pripadnosti. Nadalje, istraživanja su pokazala da priroda povećava angažiranost u tjelesnoj aktivnosti te da takav tip tjelovježbe koja se događa tijekom izravne izloženosti prirodi poboljšava zdravstvene ishode i opću dobrobit čovjeka.
