Uvođenje dobrih prehrambenih navika može pomoći na način da poboljša raspoloženje, da više energije, pomogne u jasnijem razmišljanju.
Hrana koju jedemo nije samo neophodna kao metaboličko gorivo za tijelo, već utječe i na funkcije mozga, uključujući um i spoznaju. Hrana može povećati dobrobit, fizički i emocionalno. Sve je prihvaćenije da unos hrane utječe na raspoloženje, a još više se čini da raspoloženje utječe na odluku koju vrstu hrane preferiramo.1
Znati koju hranu bismo trebali, a koju ne bismo trebali jesti, može biti zbunjujuće, osobito kad se čini da se savjeti redovito mijenjaju.
Ako vam padne šećer u krvi, mogli biste se osjećati umorno, razdražljivo i depresivno. Redovita prehrana i odabir hrane koja polako oslobađa energiju pomoći će vam u održavanju razine šećera stabilnom. Energetska hrana sa sporim oslobađanjem uključuje: tjesteninu, rižu, zob, integralni kruh i žitarice, orašaste plodove i sjemenke.
Ako ne pijete dovoljno tekućine, možda će vam biti teško koncentrirati se ili razmišljati jasno. Možda ćete i osjećati zatvor (što nikoga ne dovodi u dobro raspoloženje).
Povrće i voće sadrže puno minerala, vitamina i vlakana koji su nam potrebni kako bismo bili fizički i psihički zdravi. Svakodnevna prehrana raznovrsnim voćem i povrćem različitih boja znači da ćete dobiti dobar raspon hranjivih tvari. Ponekad vaša crijeva mogu odražavati kako se osjećate emocionalno. Ako ste pod stresom ili tjeskobom, to može uzrokovati usporavanje ili ubrzanje crijeva. Za zdravu probavu morate imati puno vlakana, tekućine i redovito vježbati.
Proteini sadrže aminokiseline, koje čine kemikalije koje vaš mozak treba da regulira vaše misli i osjećaje. Također vam pomaže da se duže osjećate sito. Proteini se nalaze u: nemasnom mesu, ribi, jajima, siru, mahunarkama (grašak, grah i leća), proizvodima od soje, orašastim plodovima i sjemenkama.
Kofein je stimulans, što znači da će vam dati brzi nalet energije, ali tada može izazvati osjećaj tjeskobe i depresije, poremetiti san (osobito ako ga imate prije spavanja) ili izazvati simptome ustezanja ako iznenada prestanete. Kofein se nalazi u: čaju, kavi, čokoladi, kole i drugim proizvedenim energetskim napicima.
Vašem mozgu su potrebne masne kiseline (poput omega -3 i -6) kako bi dobro funkcionirao. Stoga, umjesto da izbjegavate sve masti, važno je jesti prave. Zdrave masti nalaze se u: masnoj ribi, peradi, orašastim plodovima (posebno orasima i bademima), maslinovom i suncokretovom ulju, sjemenkama (poput suncokreta i bundeve), avokadu, mlijeku, jogurtu, siru i jajima.2
Evo kako neke nezdrave prehrambene navike mogu promijeniti vaše raspoloženje i emocionalno blagostanje2:
Preskakanje obroka. Nedostatak obroka, osobito doručka, može dovesti do niskog šećera u krvi. Zbog toga ćete se vjerojatno osjećati slabo i umorno.
Izrezivanje cijelih grupa namirnica. Ako smanjite raznolikost hrane u prehrani, može biti teže nabaviti sve bitne hranjive tvari koje su vam potrebne. Niska razina cinka, željeza, vitamina B, magnezija, vitamina D i omega-3 masnih kiselina povezana je s pogoršanjem raspoloženja i smanjenjem energije.
Jedite previše rafiniranih ugljikohidrata. Visok unos nezdravih, prerađenih ugljikohidrata, poput bijelog kruha i peciva, uzrokuje brz rast i pad šećera u krvi. To može dovesti do smanjene energije i razdražljivosti.
Posljednjih godina dokazi pokazuju da hrana može pridonijeti razvoju, prevenciji i upravljanju stanjima mentalnog zdravlja, uključujući depresiju i anksiozne poremećaje. Studije istražuju učinke prehrane na crijevnu mikrobiotu (organizmi u crijevnom traktu), neuroplastičnost (sposobnost mozga da mijenja strukturu, ožičenje i funkciju), oksidativni stres (oštećenje stanica) i kroničnu upalu.3
