Povećanim unosom namirnica koje sadrže antioksidanse možemo utjecati na neke znakove starenja te usporiti propadanje stanica i na taj način usporiti starenje.
Starenje je progresivni gubitak fiziološke funkcije koji može dovesti do različitih degenerativnih poremećaja poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i Alzheimerove bolesti. Izneseno je bezbroj hipoteza koje objašnjavaju uzroke starenja, uključujući oštećenje DNK, skraćivanje telomera, mitohondrijsku disfunkciju, hormonsku neravnotežu, kroničnu upalu i stanično starenje u živčanom sustavu i drugim organskim sustavima. S obzirom na sustavnu prirodu starenja, hipotalamus, regija mozga koja povezuje neuroendokrinu funkciju s fiziologijom, skrenuo je pozornost kao mogući organizator sveukupnog fiziološkog pada. Nedavno je ponuđen dokaz koji pokazuje vezu između sustavnog starenja i upale te lučenja hormona u hipotalamusu. Međutim, stanične komponente i molekularni mehanizmi samo su djelomično razjašnjeni1.
Sa staranjem se smanjuje broj neuralnih matičnih stanica u hipokampusu što rezultira reduciranom generacijom novih neurona. Starenje bi se tako moglo usporiti dodavanjem mladih neuralnih matičnih stanica u hipokampusu, što se pokazalo točnim u jednom istraživanju na miševima. Zanimljivo je da je implantacija samo neuralnih matičnih stanica, ali ne i astrocita ili mezenhimskih matičnih stanica, pokazala učinke protiv starenja, uključujući produljenje životnog vijeka. Ovi rezultati ukazuju na to da neuralne matične stanice mogu imati jedinstvenu ulogu u promicanju dugovječnosti. Ove matične stanice oslobađaju egzosome koji sadrže mikroRNA i koji, kada se egzogeno unesu u hipotalamus, smanjuju fiziološke promjene povezane sa starenjem. Ranije je pokazano da stres povezan sa starenjem aktivira hipotalamusnu mikrogliju i povećava signalizaciju NF-kB u neuronima, što zauzvrat smanjuje lučenje GnRH, pridonoseći sustavnom starenju. Moguće je da oslobađanje mikroRNA iz egzosoma matičnih stanica blokira aktivaciju NF-kB u neuronima i obnavlja lučenje GnRH1.
Antioksidansi i starenje
Antioksidansi su skupina spojeva koje proizvodi organizam ili koji se prirodno nalaze u mnogim namirnicama. Antioksidansi utječu na zdravlje i snagu, osobito tijekom posljednjeg desetljeća života. Štite nas od štete koju uzrokuju slobodni radikali koji uništavaju kožu i tkiva zdravih stanica organizma. Okolišni čimbenici koji potiču stvaranje slobodnih radikala u organizmu su određene kemikalije, dim, onečišćenje i solarno zračenje. Zapravo, slobodni radikali su glavni krivci za proces starenja kože i organizma općenito2.
Vidljive morfološke promjene povezane s procesom starenja su sljedeće: smanjenje strukture kostiju, redukcija debljine i elastičnosti kože, gravitacijski pad mekog tkiva i stvaranje bora. Slobodni radikali nastaju pri biološkom procesu oksidacije koji uključuje prijenos elektrona. Kada atom ostane bez jednog elektrona onda se on naziva slobodnim radikalom. Slobodni radikali napadaju i oksidiraju DNA koja kontrolira rast i razvoj stanica te uzrokuju prerano starenje. Ono što neutralizira slobodne radikale te tako usporava starenje su antioksidansi, 5 njih spada u takozvanu antioksidativnu mrežu: vitamin C, vitamin E, glutation, koenzim Q10 i lipoična kiselina. Naše tijelo ne može sintetizirati vitamin C i E stoga ih je potrebno unositi u organizam hranom2.
Vitamin C štiti DNA od raka kože, a u normalnim količinama vitamin C pruža lijepu kožu. Bitan je za proizvodnju kolagena te štiti tijelo od zdravstvenih problema, osobito kod starijih osoba. Glutation je glavni antioksidans topiv u vodi. U mreži antioksidansa, glutation reciklira oksidativni oblik vitamina C, obnavljajući njegovu oksidacijsku moć. Doprinosi detoksikaciji jetre od onečišćujućih tvari i lijekova. Glutation je važan za snažan imunološki sustav. Vitamin E je antioksidans koji s godinama poništava pad imunološke funkcije i pomaže moždanim stanicama da ne stare. Vitamin E štiti od UV zračenja i ozona te sprječava pojavu raka kože2.
