Trend je što manji unos soli, ali sol je bitan nutrijent, premali unos isto može imati negativan utjecaj na organizam.
Unatoč činjenici da prosjek globalne dnevne potrošnje soli premašuje preporuke međunarodnih udruga, šteta po zdravlje zbog prekomjernog unosa soli i dalje je kontroverzna. Pacijenti koji boluju od određenih bolesti, kao i druge osjetljive skupine-bilo maloljetne ili punoljetne- pokazuju jače sniženje krvnog tlaka kada konzumiraju dijetu s niskim udjelom natrija. Prema prijedlozima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Američkog udruženja za srce za normalne, zdrave odrasle osobe dnevni unos natrija ne smije prelaziti razinu od 2,0 g/dan odnosno 2,3 g/dan.
Unos natrija u prehrani pojavljuje se u različitim kemijskim oblicima, a najčešće su to natrijev klorid (kuhinjska sol), natrijev bikarbonat i natrijev glutamat – pojačivač okusa koji se sveprisutno nalazi u prerađenoj hrani. Ljudsko tijelo, evolucijom predodređeno za očuvanje soli, nije se moglo prilagoditi njenom povećanom unosu. Ta se razlika očituje u sve većem broju ljudi pogođenih hipertenzijom osjetljivom na sol i kardiovaskularnim (KV) bolestima, što vrši ogroman pritisak na zdravstveni sustav.1
Dugoročni učinak prehrane s previše soli uključuje, osim spomenutog povišenog krvnog tlaka, rizik od pojave raka želudca. Stručnjaci vjeruju da prehrana bogata solju može učiniti osobu podložnijom na rak želuca uzrokujući čireve ili upalu želučane sluznice.2
Grickalice poput čipsa, pereca, suhih mesnatih prerađevina te slanih orašastih plodova bogate su natrijem. Često se u konzerviranim namirnicama (grah, povrće i juhe) dodaje sol u obliku pojačivača okusa ili konzervansa, kao i prethodno zapakiranoj hrani.
Imajte na umu da je sol (natrij) bitan nutrijent, pa premala konzumacija može imati negativan utjecaj i na vaše zdravlje.3
Sa sasvim oprečnog stajališta, navode se pak moguća stanja povezana s deficitom soli u organizmu: smanjena hidracija, grčevi u mišićima, veći rizik od srčanog udara, glavobolje, slabost, kognitivni pad kod starijih osoba, razdražljivost.
Ranije smo mislili da naše tijelo i nije najbolje u reguliranju razine soli. Na primjer, vjerovalo se da ćete, ako jedete više soli, ožednjeti i piti više vode, što će uzrokovati razrjeđivanje razine natrija u vašem tijelu. Međutim, studije su otkrile da sol ima mnoge dobrobiti u tijelu, uključujući povećanje očuvanja vode u tijelu i manju žeđ – vjerojatno suprotno od onoga što ste mogli pretpostaviti.
Važno je razlikovati prirodnu i kuhinjsku sol. Kuhinjska sol uglavnom je natrijev klorid i jako se prerađuje. Prirodne soli dolaze u svom potpunom, cjelovitom obliku. Primjeri prirodnih soli su morska sol i ružičasta himalajska kamena sol!
Kako bi tijelo ostalo bolje hidrirano, vašem tijelu je potrebna osjetljiva ravnoteža natrija i kalija. To je zato što voda u vašem tijelu ”slijedi” natrij, pa ako ga imate previše tijelo će zadržati vodu. Kalij to uravnotežuje, stoga je morska sol puno bolja od natrijevog klorida ili kuhinjske soli. Morska sol poput ružičaste himalajske sadrži i natrij i kalij, što pomaže održavanju prirodne ravnoteže u organizmu.
Uvijek birajte prirodnu sol i pokušajte izbjeći prerađenu raznolikost kuhinjske soli.
