Ana Bašić

Gavez

Ljekovita moć

Gavez (Symphytum officinale) je višegodišnja biljka karakteristične ljubičaste boje, poznata u narodu kao crni korijen, kilnjak ili opašica. U Srednjem vijeku gavez se koristio za liječene fraktura, modrica i opekotina.

Korijen gavez sadrži ugljikohidrate (sluz 29 %), alantoin (0.6-4.7 %), triterpene (fitosterole, saponine, simfitoksid A, leontozid A, B, D), tanine (2.4 %), fenolne kiseline (ružmarinska kiselina 0.2 %, kofeinska kiselina klorogenična) i pirolizidne alkaloide (0.013-1.2 %)1.

Najvažniji sastojak je alantoin koji potiče rast stanica u kostima, vezivnom i potkožnom tkivu, obnovu tkiva i ima protuupalni učinak.

Ureidi su derivirani od purina putem oksidativne degradacije. Nakon što se ksantin generira iz ksantozina, pretvara se u uričnu kiselinu koja se onda metabolizira do alantoina putem urikaze i alantoin sintaze2.

Alantoin je zaslužan za zacjeljivanje rana, hidrataciju i uklanjanje nekrotičnog tkiva, stimulaciju stanične diobe i keratolitičku aktivnost. Djeluje kao antiiritirajući agens i analgetik. Djeluje protuupalno, najvjerojatnije tako što sprječava kemotaksiju  upalnih stanica na mjesto rane te tako sprječava otpuštanje reaktivnih vrsta koje su odgovorne za oksidativni stres i oštećenje tkiva3.

Gavez mast je bogati izvor ružmarinske kiseline koja ima potvrđeno antioksidativno djelovanje, što ima veliku važnost kod inhibicije upala i potpore pri obnovi tkiva1.

Znanstveno je dokazano da gavez može pomoći kod obnove tkiva te ubrzava njegovo obnavljanje. Istraživanje koje je provedeno na 196 djece u dobi od 4-12 godina gdje je promatran utjecaj lokalne primjene pokazalo je stope remisije za simptome bile su 86,3 % (bol kod palpitacije, tj preskakanja srca), 86,7 % (bol u pokretu), 89,7 % (funkcionalno oštećenje), 94 % (edem), 87,6 % (hematoma) i 90,1 % (pogoršanje općeg stanja). Drugo istraživanje na odrasloj populaciji ustanovilo je da kod pacijenata s kontuzijama (nagnječenjima) i distorzijom koljena primjenom masti već nakon 4 dana dolazi do značajnog ublažavanja boli. Znanstveno je dokazano da već 1 h nakon primjene masti bol se smanjuje za 33 %4,5.

  1. E. W., Josuran, R., Grubelnik, A., Esslinger, N., Peter, S., … Wolfram, E. (2018). Is comfrey root more than toxic pyrolizidine alkaloids? Salvianolic acids among antioxidant polyphenols in comfrey ( Symphytum officinale L.) roots. Food and Chemical Toxicology, 112, 178–187. doi:10.1016/j.fct.2017.12.051
  2. Maryam Nourimand, Christopher D. Todd, Allantoin Increases Cadmium Tolerance in Arabidopsis via Activation of Antioxidant Mechanisms, Plant and Cell Physiology, Volume 57, Issue 12, December 2016, Pages 2485–2496, https://doi.org/10.1093/pcp/pcw162
  3. Araújo, Lorena Ulhôa, Grabe-Guimarães, Andrea, Mosqueira, Vanessa Carla Furtado, Carneiro, Claudia Martins, & Silva-Barcellos, Neila Márcia. (2010). Profile of wound healing process induced by allantoin. Acta Cirúrgica Brasileira, 25(5), 460-461. https://doi.org/10.1590/S0102-86502010000500014
  4. Staiger C. (2012). Comfrey: a clinical overview. Phytotherapy research : PTR, 26(10), 1441–1448. https://doi.org/10.1002/ptr.4612
  5. Staiger C. (2013). Comfrey root: from tradition to modern clinical trials. Wiener medizinische Wochenschrift (1946), 163(3-4), 58–64. https://doi.org/10.1007/s10354-012-0162-4
PREGLED SADRŽAJA
    Podijeli
    VEZANI ČLANCI
    Skip to content