Migrena je primarna glavobolja, odnosno glavobolja koja nije posljedica nekog drugog zdravstvenog stanja.
Najčešće se javlja kao ponavljajuća, umjerena do jaka glavobolja, obično praćena dodatnim simptomima poput mučnine, povraćanja, preosjetljivosti na svjetlo ili zvuk te, kod nekih osoba, prolaznim neurološkim smetnjama poznatima kao aura. To je kompleksna i česta neurološka bolest koja značajno utječe na svakodnevni život oboljelih.1,2,3
Migrena pogađa oko 12 % opće populacije. Češća je kod žena (11-25 %) nego kod muškaraca (4-12 %). Najviša prevalencija bilježi se između 20. i 50. godine života, nakon čega se broj slučajeva smanjuje.1,2,3
Migrena se najčešće dijeli na:
Migrenu bez aure: Najčešći oblik, glavobolja traje od 4 do 72 sata, umjerena do jaka, često jednostrana, pulsirajuća, pojačava se fizičkom aktivnošću, a prate je mučnina, povraćanje, fotofobija ili fonofobija.1,3
Migrenu s aurom: Glavobolji prethode prolazne smetnje vida i osjeta (trnci, osjećaj slabosti), govorne funkcije ili drugi neurološki simptomi. Aura prolazi nakon 5-60 minuta a smetnje su potpuno reverzibilne.1,3
Kroničnu migrenu: Traje najmanje 15 dana u mjesecu, od čega najmanje 8 dana glavobolje ispunjavaju kriterije migrene. Kronična migrena pogađa oko 2% opće populacije, češće žene i osobe u srednjoj životnoj dobi.1
Simptomi mogu varirati, a kod mnogih bolesnika glavobolja nije uvijek tipično pulsirajuća ili strogo jednostrana. Prateći simptomi poput mučnine, povraćanja, preosjetljivosti na svjetlo/zvuk i aura su ključni u prepoznavanju migrene.1,2,3
Uzroci i okidači
Točan mehanizam nastanka migrene još nije u potpunosti razjašnjen, ali smatra se da veliku ulogu imaju poremećaji u prijenosu bolnih impulsa u živčanom sustavu te oslobađanje vazoaktivnih tvari koje dovode do upale, širenja i promjena u moždanim krvnim žilama. Nasljeđe isto igra važnu ulogu – oko 30% rizika prenosi se genetski, dok su ostali faktori iz okoliša.1,3
Česti okidači uključuju stres, promjene u obrascima spavanja, hormonalne promjene (menstruacija), određene namirnice, alkohol, kofein, vremenske promjene i pretjeranu uporabu analgetika.3
Dijagnostika
Dijagnoza migrene temelji se prvenstveno na detaljnoj anamnezi i kliničkoj slici, jer ne postoji poseban laboratorijski ili drugi test koji bi potvrdio migrenu. Veliki broj bolesnika vodi dnevnik glavobolje kako bi preciznije prepoznali uzorke i okidače.1,3
Migrena je ozbiljna, ali često podcijenjena bolest. Osim što uzrokuje snažnu bol i onesposobljenost, značajno utječe na kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji. Pravilna dijagnostika, edukacija pacijenata, izbjegavanje okidača i individualizirani pristup liječenju od presudne su važnosti za kontrolu ove bolesti. Suvremene terapijske mogućnosti daju šansu ne samo za olakšanje simptoma, već i za poboljšanje općeg funkcioniranja i produktivnosti.
