Genetski modificirani organizmi (GMO) su organizmi čiji je genetski materijal promijenjen na način koji se ne događa prirodno križanjem ili prirodnom rekombinacijom.2
GMO hrana izaziva brojne rasprave, kontroverze i nesporazume u javnosti. Za razliku od klasičnog križanja, ovdje se koriste metode koje u prirodi ne bi bile moguće, primjerice prijenos gena iz bakterije u biljku.1 Sve ove metode imaju zajednički cilj, a to je prilagoditi organizam tako da sadrži određenu, poželjnu osobinu (npr. otpornost na bolesti, veći prinos, otpornost na sušu).2
Zabluda 1: GMO tehnologija je precizna i predvidljiva
Istina: Iako je početna faza (izolacija i “rezanje” gena) precizna, umetanje gena u biljku je nasumično i može izazvati stotine ili tisuće mutacija u biljnom genomu. Te mutacije mogu utjecati na funkcioniranje biljke, njen kemijski sastav, nutritivnu vrijednost, pa čak i uzrokovati pojavu neočekivanih toksina ili alergena. Osim toga, jednom pušteni u okoliš, GMO organizmi se ne mogu povući – oni se razmnožavaju i šire svoje gene u prirodi.2
Zabluda 2: GMO hrana je strogo regulirana i temeljito testirana
Istina: Regulacija GMO hrane u većini zemalja je slaba ili gotovo nepostojeća. U SAD-u, gdje je većina GMO usjeva i razvijena, kompanije same provode testiranja i dostavljaju rezultate regulatornim tijelima, koja ih uglavnom prihvaćaju bez dodatnih neovisnih provjera. U Europi je postupak nešto stroži, ali se i ovdje često oslanjaju na podatke koje dostavljaju proizvođači GMO-a. 2
Zabluda 3: GMO hrana je dokazano sigurna za zdravlje
Istina: Većina studija koje tvrde da je GMO hrana sigurna dolazi iz industrije, dok neovisna istraživanja često ukazuju na moguće rizike – od toksičnosti, alergijskih reakcija, do promjena u nutritivnoj vrijednosti.2
Zabluda 4: GMO je nužan za “prehranu svijeta”
Istina: Glavni uzroci gladi u svijetu nisu nedostatak hrane, već siromaštvo, nejednakost i problemi distribucije. GMO tehnologija nije riješila problem gladi.2
Zabluda 5: GMO hrana je bolje nutritivne vrijednosti
Istina: Niti jedna GMO kultura na tržištu nije dokazano nutritivno kvalitetnija od svoje ne-GMO inačice. U nekim slučajevima, GMO biljke imaju čak nižu nutritivnu vrijednost od klasičnih sorti.2
Zabluda 6: GMO je zavjera korporacija za kontrolu hrane
Istina: Sve više zemalja u razvoju samostalno bira GMO usjeve jer poboljšavaju prihode i sigurnost hrane za milijune malih farmera. GMO tehnologija posebno koristi siromašnima, koji najviše mogu profitirati od povećane stabilnosti i prinosa.3
Zabluda 7: Organska hrana je sigurnija od GMO-a
Istina: Organska poljoprivreda je način uzgoja, a GMO metoda oplemenjivanja. Neki GMO usjevi mogu biti i sigurniji, primjerice krumpir otporan na plamenjaču ne zahtijeva upotrebu toksičnih fungicida koji su dopušteni u organskoj proizvodnji.3
Genetski modificirana hrana, prema mišljenju znanstvene zajednice i regulatornih tijela, smatra se jednako sigurnom i nutritivno vrijednom kao i konvencionalna hrana. Unatoč tome, brojne zablude o GMO-ima često proizlaze iz nerazumijevanja same tehnologije. Znanstveni konsenzus i praktična iskustva ukazuju na niz prednosti – od smanjenja upotrebe pesticida, povećanja prinosa i profita, do pozitivnog utjecaja na okoliš i sigurnost opskrbe hranom. Ipak, važno je naglasiti da GMO hrana nije “čarobno rješenje” za sve izazove u poljoprivredi, prehrani ili zaštiti okoliša. Znanstvena istraživanja potvrđuju da postoje određeni rizici i nepoznanice povezane sa sigurnošću, ekološkim posljedicama i ekonomskim učincima ove tehnologije. Regulacija je često nedostatna, a neovisna znanstvena istraživanja su rijetka.
