Lupus je kronična autoimuna bolest koja može zahvatiti različite dijelove tijela, uključujući kožu, zglobove, bubrege, srce i pluća. Ova bolest karakterizirana je proizvodnjom autoantitijela koja napadaju zdrava tkiva, uzrokujući upalu i oštećenje.9
Najčešći oblik lupusa je sistemski lupus eritematozus (SLE), koji može uzrokovati upale u cijelom tijelu, a često se manifestira kroz niz simptoma koji mogu fluktuirati i biti nepredvidivi.3
Tipovi lupusa
Postoji nekoliko tipova lupusa, svaki sa specifičnim karakteristikama:
1. Sistemski lupus eritematozus (SLE): Ovo je najčešći i najpoznatiji oblik koji može utjecati na gotovo svaki dio tijela. Simptomi su široki i mogu uključivati bolove u zglobovima, osip, umor i probleme s bubrezima. SLE se može manifestirati kroz cikluse remisije i pogoršanja simptoma, što otežava njegovo upravljanje.1,3
2. Kožni lupus: Ovaj oblik lupusa ograničen je na kožu. Može uzrokovati osip i lezije, posebno nakon izlaganja suncu. Kožni lupus može biti uzrokovan fotosenzitivnošću, a simptomi mogu varirati od blagih do ozbiljnih.2
3. Lupus izazvan lijekovima: Ovaj oblik lupusa izazvan je određenim lijekovima, a simptomi su slični onima kod SLE-a, ali obično nestaju nakon prestanka uzimanja lijeka. Ovaj oblik lupusa je najčešće reverzibilan, ali zahtijeva pažljivo praćenje kako bi se izbjegle komplikacije.9
4. Neonatalni lupus: Iako je rijedak, ovaj oblik lupusa može se javiti kod novorođenčadi čije majke imaju SLE ili određena autoantitijela. Simptomi mogu uključivati osip, abnormalnosti jetre i niske krvne stanice, ali obično nestaju nakon nekoliko mjeseci.8
Simptomi
Simptomi lupusa mogu se drastično razlikovati među pojedincima, što čini dijagnozu izazovnom. Uobičajeni simptomi uključuju ekstremni umor, osip u obliku leptira preko obraza i nosa, bolove u zglobovima, groznicu i gubitak kose.6 Također, lupus može utjecati na unutarnje organe poput bubrega, pluća i srca, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Simptomi se često pogoršavaju tijekom epizoda poznatih kao “flare”, koje mogu biti potaknute stresom, infekcijama ili drugim okolišnim faktorima.4
Uzroci i faktori rizika
Točan uzrok lupusa ostaje nepoznat, ali istraživanja sugeriraju da je lupus rezultat složene interakcije genetskih, okolišnih i hormonskih čimbenika. Žene su češće pogođene ovom bolešću, što sugerira ulogu spolnih hormona u njenom razvoju.7 Rizični faktori uključuju spol, rasu i genetsku predispoziciju. Na primjer, lupus je češći kod osoba afroameričkog, hispanoameričkog, azijskog i američkog indijanskog podrijetla.10
Dijagnoza
Dijagnosticiranje lupusa može biti složeno zbog varijabilnosti simptoma i sličnosti s drugim bolestima. Liječnici obično koriste kombinaciju krvnih testova, urinskih testova i fizičkih pregleda za procjenu simptoma i isključivanje drugih stanja. Testovi na autoantitijela, poput antinuklearnih antitijela (ANA), često su ključni u potvrđivanju dijagnoze.3 Također, liječnici mogu koristiti biopsije kože ili bubrega kako bi dodatno potvrdili prisutnost lupusa.
Liječenje
Iako ne postoji lijek za lupus, dostupni su mnogi tretmani koji pomažu u kontroli simptoma i prevenciji oštećenja organa. Terapija obično uključuje imunomodulatorne lijekove, nesteroidne protuupalne lijekove i kortikosteroide. Biološki lijekovi i antimalarici također mogu biti korišteni za specifične simptome ili komplikacije.5 Individualizirani plan liječenja ključno je za učinkovito upravljanje bolešću i poboljšanje kvalitete života oboljelih.
Lupus je kompleksna autoimuna bolest koja zahtijeva multidisciplinarni pristup u liječenju i upravljanju simptomima. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremena medicinska intervencija ključni su za poboljšanje kvalitete života oboljelih.3 Edukacija pacijenata i podrška zajednice također igraju važnu ulogu u pružanju pomoći oboljelima od lupusa.
