Biljna mlijeka su napitci dobiveni razgradnjom biljnog materijala (žitarica, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki ili pseudožitarica), ekstrakcijom u vodi i homogenizacijom, s ciljem da izgledom, teksturom i nutritivnim sastavom oponašaju kravlje mlijeko, iako se nutritivne vrijednosti mogu znatno razlikovati ovisno o sirovini i proizvođaču.
Najčešće vrste biljnih napitaka su sojin, zobeni, bademov, kokosov i rižin napitak.1
Prednosti biljnih mlijeka u odnosu na kravlje mlijeko
• Biljna mlijeka ne sadrže proteine kravljeg mlijeka, laktozu ni kolesterol, što ih čini pogodnima za osobe s alergijom na kravlje mlijeko, intolerancijom na laktozu ili za one koji iz etičkih ili ekoloških razloga izbjegavaju proizvode životinjskog podrijetla.
• Biljna mlijeka su potpuno bez kolesterola, dok kravlje mlijeko sadrži značajnu količinu kolesterola.
• Većina biljnih napitaka (osim kokosovog) ima niži udio zasićenih masti u odnosu na kravlje mlijeko.
• Biljna mlijeka mogu sadržavati fitokemikalije, antioksidanse i dijetalna vlakna, kojih u kravljem mlijeku nema ili ih ima vrlo malo.
• Proizvodnja biljnih napitaka ima manji negativan utjecaj na okoliš (manje emisije stakleničkih plinova, manja potrošnja vode i zemljišta).
• Mogu biti obogaćeni vitaminima i mineralima, a dostupni su u raznim okusima.1
Nedostatci biljnih mlijeka u odnosu na kravlje mlijeko
• Većina biljnih napitaka (osim sojinog) ima znatno niži udio proteina i slabiju vrijednost proteina u odnosu na kravlje mlijeko. Sojin napitak je izuzetak i najbliži je kravljem mlijeku po količini i kvaliteti proteina.
• Biljna mlijeka često sadrže manje kalcija, vitamina B12, vitamina D i drugih mikronutrijenata, a njihova bioraspoloživost može biti smanjena zbog prisutnosti fitata i drugih antinutrijenata.
• Sastav biljnih napitaka nije standardiziran i može znatno varirati među proizvođačima.
• Neki biljni napitci sadrže dodane šećere radi poboljšanja okusa, što može negativno utjecati na oralno zdravlje i nutritivnu vrijednost.
• Okus i tekstura biljnih napitaka često nisu jednaki kravljem mlijeku, što može smanjiti njihovu prihvatljivost.
• Zbog niskog udjela proteina i nekih nutrijenata (osim sojinog napitka), većina biljnih mlijeka nije prikladna kao zamjena za kravlje mlijeko u prehrani dojenčadi i male djece.1
Biljna mlijeka su dobra alternativa za osobe s alergijom na kravlje mlijeko, intolerancijom na laktozu, vegetarijance, vegane i one koji žele smanjiti utjecaj prehrane na okoliš.
Njihove glavne prednosti su izostanak laktoze, kolesterola i niži udio zasićenih masti, kao i prisutnost određenih bioaktivnih tvari.
Najveći nedostatci su niži sadržaj i kvaliteta proteina (osim kod sojinog napitka), niža bioraspoloživost vitamina i minerala, prisutnost antinutrijenata te često slabija prihvatljivost okusa. Biljna mlijeka obično zahtijevaju dodatno obogaćivanje kako bi nutritivno bila sličnija kravljem mlijeku, a zamjena kravljeg mlijeka biljnim napitcima bez prilagodbe ostatka prehrane može dugoročno dovesti do nutritivnih deficita.1,2
