Bakterijske infekcije uzrokovane su bakterijama, koje su jednostanični mikroorganizmi sposobni za samostalno razmnožavanje u različitim okruženjima. Bakterije nisu uvijek štetne, a mnoge od njih žive u ljudskom tijelu bez izazivanja bolesti. Na primjer, bakterije u crijevima pomažu u probavi hrane. Međutim, određene vrste bakterija mogu uzrokovati bolesti kada dospiju na mjesta gdje ne bi trebale biti ili kada se počnu nekontrolirano razmnožavati.
Bakterijske infekcije obično se liječe antibioticima, koji ubijaju bakterije ili blokiraju njihove ključne funkcije potrebne za rast i preživljavanje. Međutim, problem antibiotika je pojava otpornosti bakterija. Antibiotska otpornost nastaje kada bakterije razviju sposobnost izbjegavanja učinaka antibiotika, što može otežati liječenje i produžiti trajanje bolesti.4
Virusne infekcije uzrokuju virusi, koji su sićušne čestice genetskog materijala (RNA ili DNA) okružene proteinskim omotačem. Virusi ne mogu samostalno preživjeti ni razmnožavati se; za to im je potreban domaćin, poput stanica ljudskog tijela. Kada virus uđe u tijelo, preuzima stanične mehanizme domaćina kako bi proizveo više virusnih čestica. Primjeri virusnih bolesti su: COVID-19 (uzrokovan koronavirusom SARS-CoV-2),vodene kozice (uzrokovane virusom varicella-zoster), HIV (uzrokovan virusom humane imunodeficijencije), prehlade (često uzrokovane rinovirusima).
Virusne infekcije ne reagiraju na antibiotike. Umjesto toga, liječe se antivirusnim lijekovima koji sprječavaju umnožavanje virusa ili njegov ulazak/izlazak iz stanica domaćina. Antivirusni lijekovi često zahtijevaju pomoć imunološkog sustava kako bi potpuno uklonili infekciju. Ipak, virusi također mogu razviti otpornost na antivirusne lijekove.1
Kako ih razlikovati?
Razlikovanje bakterijskih i virusnih infekcija predstavlja značajan izazov u kliničkoj praksi zbog sličnosti u simptomima. Međutim, postoje određene karakteristike i dijagnostičke metode koje mogu pomoći u razlikovanju ovih dviju vrsta infekcija. Bakterijske infekcije obično rezultiraju višim razinama C-reaktivnog proteina (CRP) u krvi u usporedbi s virusnim infekcijama. U jednoj studiji je medijan CRP-a kod bakterijskih infekcija bio 133 mg/L, dok je kod virusnih infekcija bio 23.31 mg/L. Autori su predstavili i novi pristup koristeći procijenjenu brzinu CRP-a (eCRPv), koja uzima u obzir razinu CRP-a u odnosu na vrijeme od početka simptoma. Bakterijske infekcije pokazale su značajno više vrijednosti eCRPv-a u usporedbi s virusnim infekcijama.3
Također, bakterijske infekcije obično traju dulje od 10-14 dana, a vrućica može postati iznimno visoka i pogoršavati se s vremenom. S druge strane, virusne infekcije obično traju kraće, a vrućica se s vremenom smanjuje. Važno je napomenuti da antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa i njihova nepotrebna upotreba može dovesti do razvoja otpornosti bakterija na lijekove.2 Kompletna krvna slika može pomoći u razlikovanju bakterijskih i virusnih infekcija. Kod bakterijskih infekcija dolazi do povećanja broja bijelih krvnih stanica (leukocitoza), dok kod virusnih infekcija dolazi do smanjenja (leukopenija).1 Točno postavljanje dijagnoze je važno kako bi se izbjegla nepotrebna upotreba antibiotika.
Prevencija
Prevencija obje vrste infekcija uključuje higijenske mjere poput pranja ruku sapunom i vodom, izbjegavanja kontakta s bolesnim osobama te cijepljenja protiv određenih bakterijskih i virusnih bolesti.4
Razumijevanje razlika između bakterijskih i virusnih infekcija ključno je za pravilnu dijagnozu i liječenje te za sprječavanje nepotrebnog korištenja antibiotika ili antivirusnih lijekova.
