Apneja je često stanje koje nastaje kada tijekom spavanja dođe do prestanka disanja, a zatim se ono ponovno pokrene. To se može događati više puta tijekom noći, što može dovesti do nedostatka kisika u organizmu.1
Postoje tri vrste apneje2
Opstruktivna apneja (OSA)
Najčešći je oblik apneje, a javlja se kada se gornji dišni put tijekom spavanja više puta blokira. Do blokade može doći zbog pretilosti, povećanih krajnika, promjena u razini hormona ili drugih čimbenika koji sužavaju dišni put.1
Centralna apneja (CSA)
Ova vrsta apneje nastaje kada mozak ne šalje potrebne signale mišićima koji su uključeni u proces disanja.1
Mješovita/kompleksna apneja
Ovaj tip je kombinacija opstruktivne i centralne apneje.2
Jedno istraživanje je procijenilo kako oko milijardu ljudi u dobi od 30 do 69 godina širom svijeta ima opstruktivnu apneju, dok je centralna apneja rjeđa, ali nije neuobičajena.2
Uzroci i faktori rizika
Glavni uzrok opstruktivne apneje je opuštanje mišića u području ždrijela, što dovodi do suženja ili zatvaranja dišnog puta, a faktori koji dodatno povećavaju rizik od apneje su: pretilost, spavanje na leđima, konzumacija alkohola, pušenje, anatomske karakteristike poput uvećanih krajnika ili male donje čeljusti, dob (češća kod osoba starijih od 40 godina), muški spol (iako se učestalost povećava i kod žena nakon menopauze)3
Simptomi apneje najčešće uključuju ponavljano buđenje usred noći, pauze u disanju tijekom spavanja, neobične obrasce disanja, hrkanje, umor, dnevnu pospanost ili iscrpljenost nakon buđenja, glavobolje, posebno pri buđenju, noćno znojenje, promjene raspoloženja (depresija i anksioznost), nemiran san tijekom noći.2
Ako se apneja pravovremeno ne dijagnosticira i ne liječi, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Nedostatak kvalitetnog sna može uzrokovati poteškoće u koncentraciji, donošenju odluka, pamćenju ili kontroli ponašanja. Također, neliječena apneja povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara i drugih ozbiljnih stanja.1
