Os crijeva-mozak (engl. gut-brain axis, GBA) predstavlja složen sustav dvosmjerne komunikacije između središnjeg živčanog sustava i enteričnog živčanog sustava.
Ovaj sustav povezuje emocionalne i kognitivne centre mozga s funkcijama crijeva regulirajući fiziološke procese poput motiliteta, sekrecije, imunološke funkcije i opće homeostaze organizma.1,2
Uloga mikrobiote
Mikrobiota, koja obitava u gastrointestinalnom traktu, igra ključnu ulogu u osi crijeva-mozak. Njena sposobnost da modulira emocionalna stanja poput anksioznosti i depresije te odgovor organizma na stres čini je važnim faktorom u održavanju neurološke i emocionalne ravnoteže. Mikrobiota utječe na neuroendokrine puteve, uključujući i os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (engl. hypothalamic pituitary adrenal, HPA) koja ima ključnu ulogu u odgovoru organizma na stres.1
Mayer i suradnici (2022) naglašavaju da mikrobiota ne utječe samo lokalno na crijevne stanice, već izravno komunicira sa središnjim živčanim sustavom putem neuroimunoloških i neuroendokrinih mehanizama
Patofiziološki mehanizmi i terapijski potencijali
Disbalans u sastavu mikrobiote, poznat kao disbioza, može biti povezan s raznim poremećajima, uključujući sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) i druge funkcionalne gastrointestinalne poremećaje. Disbioza je također povezana s promjenama u ponašanju i psihološkim stanjima, što ukazuje na važnost mikrobiote u regulaciji osi crijeva-mozak.1, 2
Probiotički tretmani pokazali su se učinkovitima u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije te u normalizaciji funkcije HPA osi. Ovi tretmani mogu poboljšati simptome IBS-a, što dodatno potvrđuje važnost mikrobiote u regulaciji interakcija crijeva i mozga.1 Dijetetske intervencije, kao što su low-FODMAP dijete, pokazale su se korisnima u upravljanju simptomima IBS-a, naglašavajući ulogu prehrane u održavanju zdravlja mikrobiote i funkcionalnosti osi crijeva-mozak.2 Osim toga, istraživanje veze između prehrane, mikrobiote i mentalnog zdravlja otvara novce mogućnosti za razvoj personaliziranih terapijskih strategija.
Utjecaj stresa i psiholoških faktora
Psihološki stres može značajno izmijeniti sastav crijevne mikrobiote, što dovodi do promjena u njenoj funkciji. Stres može utjecati na imunološku funkciju, motilitet crijeva, propusnost crijevne barijere što može pogoršati simptome gastrointestinalnih poremećaja.1 Ove promijene dodatno naglašavaju potrebu za holističkim pristupom u liječenju poremećaja povezanim s osi crijeva-mozak, gdje se uzimaju u obzir i psihološki i fiziološki aspekti. Studije su pokazale da stres može potaknuti otpuštanje hormona kao što je kortizol, koji može utjecati na razne tjelesne funkcije, uključujući imunološki odgovor i metabolizam. Ove promijene mogu doprinijeti razvoju ili pak pogoršanju stanja kao što su sindrom iritabilnog crijeva (IBS) i drugih funkcionalnih poremećaja.
Razumijevanje složenih interakcija unutar osi crijeva-mozak, uz značajnu ulogu mikrobiote, otvara nove mogućnosti za razvoj inovativnih terapijskih pristupa. Ova saznanja ne samo da unapređuju naše razumijevanje funkcionalnih poremećaja, već otvaraju vrata personaliziranim terapijama koje bi mogle značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata s različitim neurološkim i gastrointestinalnim poremećajima. Daljnja istraživanja u ovom području mogu dovesti do razvoja novih dijagnostičkih alata i terapijskih metoda koje će omogućiti bolje upravljanje i liječenje ovih stanja.
