Kortizol, poznat kao “hormon stresa”, igra središnju ulogu u funkcioniranju ljudskog tijela, regulirajući širok spektar fizioloških procesa.
Proizveden u nadbubrežnim žlijezdama, ovaj steroidni hormon odgovoran je za odgovor tijela na stresne situacije, metabolizam, imunološke funkcije, te održavanje krvnog tlaka i razine šećera u krvi.2, 4
Njegova uloga nadilazi jednostavno reagiranje na stres, jer utječe na gotovo svaki organ i tkivo u tijelu.3 Regulacija kortizola odvija se putem osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA osovina), koja osigurava precizno održavanje njegove razine u krvi.2 Abnormalne razine kortizola mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih stanja, uključujući Cushingov sindrom i Addisonovu bolest.1,3
Kortizol se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama i izlučuje u krv, gdje se veže za proteine nosače da bi se prenio do različitih dijelova tijela.
Njegove glavne funkcije uključuju:
Metabolizam: Kortizol pomaže u razgradnji ugljikohidrata, masti i proteina, čime osigurava energiju potrebnu za tjelesne funkcije. Regulacija metabolizma je ključna za održavanje energije i tjelesne mase.1
Imunološki odgovor: Kortizol ima protuupalna svojstva i može pomoći u smanjenju upalnih reakcija. Ovo svojstvo je posebno važno u medicinskim tretmanima gdje se kortikosteroidi koriste za kontrolu prekomjernih imunoloških odgovora.4
Odgovor na stres: Kao hormon stresa, kortizol pomaže tijelu da se nosi sa stresnim situacijama povećavajući razinu šećera u krvi, poboljšavajući sposobnost mozga da koristi glukozu, i poboljšavajući dostupnost tvari koje popravljaju tkiva.2
Dnevni ritam kortizola
Kortizol ne djeluje ravnomjerno tijekom dana. Njegova razina prati prirodni dnevni ritam, obično je najviša rano ujutro i postupno opada tijekom dana. Ovaj ritam može biti poremećen stresom ili poremećajima spavanja, što može utjecati na cjelokupno zdravlje i dobrobit.3
Testiranje razine kortizola
Testiranje kortizola može se provesti putem uzoraka krvi, urina ili sline. Kako bi se dobila točna slika razine kortizola, obično se preporučuje provođenje testova ujutro kada su razine najviše. Testovi mogu pomoći u dijagnosticiranju stanja poput Cushingovog sindroma ili Addisonove bolesti, gdje su razine kortizola abnormalno visoke ili niske.4
Utjecaj razine kortizola na zdravlje
Povišene razine kortizola često su povezane s Cushingovim sindromom, što može uzrokovati debljanje, visok krvni tlak, promjene na koži i osteoporozu. S druge strane, niske razine kortizola mogu ukazivati na Addisonovu bolest, što može dovesti do umora, gubitka težine i niskog krvnog tlaka.2
Kortizol je više od jednostavnog odgovora na stres; to je hormon koji utječe na naše cjelokupno zdravlje i blagostanje. Razumijevanje njegovih funkcija i potencijalnih problema uzrokovanih abnormalnim razinama ključni su za održavanje optimalnog zdravlja. Ako sumnjate na probleme povezane s kortizolom, konzultacija s medicinskim stručnjakom i provođenje odgovarajućih testova može pružiti korisne uvide.
