Demencija je skup simptoma koji označavaju opadanje kognitivnih sposobnosti, uključujući pamćenje, razmišljanje, rasuđivanje i jezik, do te mjere da ometaju svakodnevno funkcioniranje.
Iako demencija nije specifična bolest, ona obuhvaća niz stanja koja mogu biti uzrokovana različitim bolestima.1
Osim gubitka pamćenja, osobe s demencijom mogu imati problema s jezikom i komunikacijom, smanjenim rasuđivanjem, promjenama u ponašanju i raspoloženju, te smanjenom sposobnošću obavljanja svakodnevnih zadataka. Simptomi demencije obično postepeno postaju ozbiljniji, što značajno utječe na kvalitetu života i neovisnost osobe.2
Uzroci demencije obično su abnormalne promjene u mozgu koje utječu na komunikaciju između moždanih stanica, što izaziva oštećenje u funkcijama poput razmišljanja, ponašanja i osjećaja.
Iako postoje različite vrste demencije, Alzheimerova bolest čini oko 70% svih slučajeva.3
Vrste demencije
Alzheimerova bolest – najčešći uzrok demencije, Alzheimerova bolest je povezana s nakupljanjem abnormalnih proteina u mozgu, što ometa komunikaciju između moždanih stanica. To rezultira postupnim gubitkom pamćenja i problema u obavljanju kognitivnih zadataka, kao što su rješavanje problema i pronalaženje riječi.2, 3
Vaskularna demencija – ova vrsta demencije uzrokovana je smanjenim protokom krvi u mozak zbog oštećenja krvnih žila.2 Uz to, pacijenti s vaskularnom demencijom mogu doživjeti neurološke simptome poput slabosti u mišićima, problema u hodu i teškoća u kontroli mokraće.3
Lewyjeva demencija – uzrokovana je nakupljanjem Lewyjevih tijela u mozgu, ova vrsta demencije uzrokuje smanjenje kognitivnih sposobnosti, probleme s pokretima i promjene u ponašanju i raspoloženju. Često se može pomiješati s Parkinsonovom bolešću.2
Frontotemporalna demencija – ova rijetka vrsta demencije uzrokuje degeneraciju živčanih stanica u frontalnim i temporalnim režnjevima mozga, što dovodi do promjena u ponašanju i jezičkim sposobnostima.2
Tko je izložen riziku od demencije?
Demencija može nastati u bilo kojoj dobi, ali rizik od razvoja raste s godinama. Osobe starije od 60 godina češće pate od demencije, dok faktori poput genetike, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, pušenja i pretilosti mogu dodatno povećati rizik.2
Smanjenje rizika od demencije
Iako se neki faktori rizika za demenciju, poput dobi i genetike, ne mogu promijeniti, istraživanja sugeriraju da usvajanjem zdravih životnih navika, kao što su uravnotežena prehrana, prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost i mentalna stimulacija, može smanjiti rizik od razvoja demencije.1, 2
Na kraju, prepoznavanje simptoma može pomoći u ranom dijagnosticiranju demencije i pružiti oboljelima mogućnost za bolje liječenje. Život s demencijom zahtijeva prilagodbu, kako za oboljele, tako i za njihove obitelji i skrbnike. Zato su redoviti pregledi i suradnja s liječnicima ključni za prilagodbu liječenja i osiguranje najbolje skrbi oboljelim osobama.
