Ova dijeta temelji se isključivo na konzumaciji hrane životinjskog podrijetla – mesa, ribe, jaja i ponekad mliječnih proizvoda.
Dok zagovornici ističu prednosti poput poboljšanja mentalnog fokusa, gubitka kilograma i smanjenja upalnih procesa, stručnjaci upozoravaju na moguće zdravstvene rizike zbog ograničenog unosa esencijalnih nutrijenata.
Što je mesna dijeta?
Mesna dijeta (engl. carnivore diet) drastično isključuje biljne namirnice, uključujući voće, povrće, žitarice i mahunarke, što je čini jednom od najekstremnijih dijeta. Temelji se na ideji da je ljudsko tijelo evoluiralo uz prehranu bogatu mesom te da suvremeni prehrambeni obrasci, posebno oni s visokim udjelom ugljikohidrata, doprinose porastu kroničnih bolesti poput dijabetesa, pretilosti i autoimunih poremećaja.1
Potencijalne prednosti mesne dijete
1. Gubitak tjelesne mase
Istraživanja pokazuju da prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata mogu potaknuti gubitak tjelesne mase zbog smanjene razine inzulina i povećanog osjećaja sitosti zahvaljujući visokom unosu proteina i masti.2 Studije poput onih o keto dijeti pružaju neizravan uvid u to kako bi mesna dijeta mogla djelovati na metabolizam.
2. Smanjenje upalnih procesa
Neka istraživanja sugeriraju da eliminacija protuupalnih spojeva prisutnih u nekim biljnim namirnicama (poput lektina i fitata) može pomoći kod autoimunih bolesti.5 Povećan unos omega-3 masnih kiselina i smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata također mogu igrati ulogu u smanjenju upale.3
3. Jednostavnost prehrane
Za osobe koje preferiraju rutinu, mesna dijeta uklanja potrebu za složenim planiranjem obroka i često se opisuje kao “psihološki oslobađajuća”.1
Zdravstveni rizici i ograničenja
1. Nedostatak vlakana i nutrijenata
Vlakna su ključna za zdravlje probavnog sustava, a njihovo potpuno izostavljanje može povećati rizik od konstipacije i crijevnih bolesti.4 Osim toga, nedostatak vitamina C, magnezija i drugih mikronutrijenata, koji se uglavnom nalaze u biljkama, može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme.
2. Povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti
Iako zagovornici tvrde da prehrana bogata zasićenim mastima nije štetna, mnoge studije sugeriraju povezanost između visokog unosa crvenog mesa i povećanja razine LDL kolesterola, što može povećati rizik od bolesti srca.3
3. Promjene u crijevnom mikrobiomu
Crijevni mikrobiom, ključan za imunološki sustav i opće zdravlje, oslanja se na raznovrsnu prehranu bogatu vlaknima. Dugoročno izbjegavanje biljnih vlakana može narušiti ravnotežu korisnih bakterija.4
Mesna dijeta može ponuditi kratkoročne koristi za određene skupine ljudi, posebno one s intolerancijama na određene biljne komponente ili probleme s metabolizmom ugljikohidrata. Međutim, njezina dugoročna održivost i sigurnost ostaju upitne. Kao i kod svake radikalne promjene prehrambenih navika, ključno je savjetovati se s liječnikom ili nutricionistom prije početka takve dijete. Znanstvena zajednica tek treba pružiti konačan sud, ali već sada se naglašava važnost umjerenosti i raznolikosti u prehrani za optimalno zdravlje.
