Franka Gulin

Prejedanje

Poremećaj prejedanja (BED- binge eating disorder) je tip poremećaja prehrane povezan s različitim psihološkim problemima s određenim stupnjem narušavanja svakodnevnog života.

Prema dijagnostičkom i statističkom priručniku o mentalnim poremećajima (peto izdanje – DSM-5), poremećaj prejedanja sastoji se od:

(1) konzumacije veće količine hrane nego što bi je drugi ljudi mogli konzumirati u sličnim okolnostima i određenom razdoblju (obično unutar dva sata)

(2) nedostatka kontrole nad jelom i osjećaj krivice nakon jela. Epizode poremećaja prejedanja javljaju se svaki tjedan (barem jednom tjedno) tijekom tri mjeseca i nisu povezane s kompenzacijskim ponašanjem koje se često pojavljuje kod bulimije i anoreksije, a tiče se poduzimanja određenih koraka kako bi spriječili porast tjelesne težine.

Stoga, poremećaj prejedanja treba gledati kroz drugačije dijagnostičke okvire.

Opći medicinski poremećaji poput pretilosti, dijabetesa, hipertenzije i kronične boli neka su od popratnih stanja prejedanja.

Poremećaj prejedanja može biti posljedica brojnih psiholoških, društvenih, kulturnih i bioloških čimbenika. Neki od čimbenika rizika za poremećaj prejedanja uključuju: pretilost u dječjoj dobi, gubitak kontrolirane prehrane u djetinjstvu, perfekcionizam, problemi u ponašanju, zlouporaba supstanci, problemi s težinom u obitelji i problemi s ishranom, obiteljski sukobi i problemi s roditeljstvom, roditeljska psihopatologija, fizičko i seksualno zlostavljanje, oštećenje mentalnog zdravlja, iskrivljena percepcija slike tijela te promjena crijevne mikrobiote.

Poremećaj prejedanja češći je kod žena nego kod muškaraca i obično se javlja u dobi oko 23 godine.1

Liječenje ima za cilj smanjiti učestalost prejedanja i izmijenjene spoznaje povezane s ishranom, poboljšati metaboličko zdravlje i tjelesnu težinu (u pacijenata s pretilošću, dijabetičarom ili oboje) i regulirati raspoloženje (u pacijenata s istodobnom depresijom ili anksioznošću). Pristupi liječenja uključuju psihološke i bihevioralne tretmane, farmakološke tretmane i kombinaciju oba pristupa.2

Iako je osjećaj nedostatka kontrole nad ishranom ključna dijagnostička značajka ovog poremećaja, ponašanje u prehrani pretile osobe s BED-om razlikuju se od onih pretilih osoba bez BED -a na nekoliko važnih načina. Na temelju provedenih studija uočeno je kako pretile osobe sklone prejedanju konzumiraju više kilokalorija u ispitivanjima u kojima je zatraženo prejedanje te u onima kad se očekivala normalna prehrana. Također, uočeno je kako imaju više večernjih obroka.3

Kognitivna bihevioralna terapija usredotočuje se na identificiranje povezanosti između misli, osjećaja i ponašanja; ima za cilj smanjiti negativne emocije i nepoželjne obrasce ponašanja promjenom negativnih misli o sebi i svijetu. Farmakološka komponenta uključuje lijekove poput antidepresiva, antikonvulzanta, agenasa protiv pretilosti, stimulansa centralnog živčanog sustava.2

  1. Iqbal A, Rehman A. Binge Eating Disorder. [Updated 2021 Jul 25]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2021 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK551700/
  2. Brownley, K. A., Berkman, N. D., Peat, C. M., Lohr, K. N., Cullen, K. E., Bann, C. M., & Bulik, C. M. (2016). Binge-Eating Disorder in Adults: A Systematic Review and Meta-analysis. Annals of internal medicine165(6), 409–420. https://doi.org/10.7326/M15-2455
  3. 3. Montano, C. B., Rasgon, N. L., & Herman, B. K. (2016). Diagnosing binge eating disorder in a primary care setting. Postgraduate medicine128(1), 115–123. https://doi.org/10.1080/00325481.2016.1115330
PREGLED SADRŽAJA
    Podijeli
    VEZANI ČLANCI
    Skip to content