U našem društvu, gdje se hrana koristi kao oblik zadovoljstva, nagrade, pa čak i načina izražavanja naklonosti, vrlo je teško slijediti plan prehrane koji zahtijeva odstupanje od prevladavajuće prehrambene prakse.
Osim toga, potreba za dosljednošću i redovitošću unosa hrane često ometa obiteljski i društveni život.1
Dijabetes je kronična bolest koja je poprimila epidemijske razmjere među odraslima i djecom u cijelom svijetu.
Nekontrolirani dijabetes ima mnogo ozbiljnih posljedica, uključujući bolesti srca, bolesti bubrega, sljepoću i druge komplikacije.
Važno je da konzumiranje određene hrane može povisiti razinu šećera u krvi i inzulina te potaknuti upalu, što može povećati rizik od bolesti.
Osobito treba obratiti pažnju na konzumaciju gaziranih i slatkih pića te napitaka. Oni su bogati ugljikohidratima koji povećavaju šećer u krvi. Također, njihov visok sadržaj fruktoze povezan je s inzulinskom rezistencijom i povećanim rizikom od pretilosti.
Važna komponenta koju bi ovi pacijenti trebali zaobići su trans masti. Riječ je o nezasićenim mastima koje su kemijski promijenjene s ciljem povećanja njihove stabilnosti. Povezivale su se s upalom, inzulinskom rezistencijom, povećanjem masnoće na trbuhu i srčanim bolestima.
Bijeli kruh, tjestenina i riža bogati su ugljikohidratima, ali imaju malo vlakana.
Takva kombinacija može rezultirati visokom razinom šećera u krvi.
Kao odgovor kojem bi trebalo pribjeći je alternativni odabir cjelovite hrane bogate vlaknima.2
Pacijenti koji koriste terapije inzulinom ili inzulinskim sekretagogom mogu imati veći rizik od hipoglikemije povezane s neumjerenom konzumacijom alkohola.
Prehrana bogata povrćem, voćem i zdravim bjelančevinama može imati značajne koristi za osobe s dijabetesom.
- Spisak nekih od preporučenih namirnica za konzumaciju uključuje:
Zeleno lisnato povrće (špinat, kupus, kelj) bogat je izvor esencijalnih vitamina i minerala. Također sadrže visoke razine antioksidansa i enzima za probavu škroba.
Cjelovite žitarice (smeđa riža, heljda, kvinoja, proso, kruh od cjelovitih žitarica) sadrže visoku razinu vlakana te više hranjivih tvari od onih rafiniranih, bijelih. Vlakna su bitna jer usporavaju proces probave. Sporija apsorpcija hranjivih tvari pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Mana ribe (losos, skuša, srdele, pastrva) bogat je izvor omega 3 nezasićenih masnih kiselina. Takve masti mogu pomoći u kontroli šećera i lipida u krvi kod osoba s dijabetesom.
Grahorice su dobar izvor proteina biljnog porijekla. Mogu pomoći ljudima u kontroli razine šećera u krvi. Ovdje je riječ o složenim ugljikohidratima pa ih tijelo probavlja sporije nego ostale ugljikohidrate.
Osim navedenog, za dijabetičare je dobra konzumacija orašastih plodova bogatih omega-3 masnim kiselinama, agruma (naranča, grejp, limun) bogatih vitaminima i mineralima te probiotičkih jogurta.3
U idealnom slučaju, prehrana kod pacijenata s dijabetesom tipa 1, trebala bi sadržavati 55 do 60 posto ukupnih kalorija kao ugljikohidrata, manje od 30 posto kalorija kao masti, manje od 10 posto kalorija kao zasićenih masti i manje od 300 mg kolesterola dnevno.
Najvažniji prehrambeni i terapeutski cilj pretilih osoba s dijabetesom tipa II je gubitak težine. Za pacijente s dijabetesom tipa II koji ne mogu izgubiti težinu, potrebno je razmotriti operaciju smanjenja želuca.1
