Postbiotici su fascinantan dio mikrobioma crijeva i sve više se istražuju zbog svojih potencijalnih benefita za zdravlje
Odavno je poznato da neživi mikrobi, njihove stanične komponente i njihovi metaboliti mogu utjecati na zdravlje pa je sredinom 2021 godine Međunarodna znanstvena udruga probiotika i prebiotika (ISAPP) predložila definiciju postbiotika, u kojoj se navodi da je postbiotik definiran kao “pripravak“ neživih mikroorganizama i/ili njihovih komponenata koji donosi zdravstvene dobrobiti domaćinu. 1, 2, 3
Taj pojam izveden je iz grčke riječi ‘post’, što znači nakon, i ‘bios’, što znači život.
Za razliku od probiotika, koji su žive bakterije s korisnim utjecajem na organizam, postbiotici su neživi proizvodi metabolizma probiotika. Nastaju kada probiotici fermentiraju prebiotike, vlakna iz hrane koja hrane dobre bakterije u crijevima.1
Postbiotici su jednostavno rečeno ono što probiotske bakterije proizvode za nas ako ih hranimo onime što one vole jesti – prebiotskim vlaknima. Postbiotici na neki način čine vezu između pojmova probiotika i prebiotika. Iako se često postbiotike opisuje kao „otpad“ bakterija, oni su zapravo jako bitni za naš organizam. 4
Poznato je i kako se neki sojevi mogu koristiti i kao probiotici i postbiotici. Na primjer, Lactobacillus gasseri u svom „živom“ obliku može ublažiti simptome sindroma iritabilnog crijeva, a kao inaktivirana kultura može pozitivno utjecati na crijevnu mikrofloru i njenu funkciju. 1
Postbiotike možemo podijeliti na sljedeće kategorije: kratkolančane masne kiseline, fragmenti mikrobnih stanica, izvanstanični polisaharidi, stanični lizati, peptidi i proteini, vitamini i minerali, itd. 2
Kratkolančane masne kiseline
Važna skupina metabolita koje proizvode crijevne bakterije fermentacijom biljnih polisaharida. Glavni su izvor energije za stanice. Također pomažu u jačanju imuniteta i sprječavanju upale. 2
Peptidi i proteini
Mogu imati antibakterijsko, antimikrobno i protuupalno djelovanje. Također pomažu u regulaciji imunološkog sustava. 2
Bakterijski lizati
Bakterijski lizati se proizvode razgradnjom gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija. Oni stimuliraju imunološki sustav da prepozna i da se bori protiv infekcija te stvaraju antitijela protiv patogena. 2
Egzopolisaharidi
Tvore biofilm koji štiti dobre bakterije u crijevima. Također pomažu u regulaciji probave. Jedan zanimljiv primjer egzopolisaharida je kefiran koji proizvodi i luči bakterija Lactobacillus kefiranofaciens, iz kefira. Postbiotik kefiran dokazano smanjuje apsorpciju kolesterola, usporava razvoj ateroskleroze, može spriječiti rast krvnog tlaka i održavati normalne vrijednosti glukoze u krvi. Drugi važan egzopolisaharid je beta-glukan. Beta-glukan može pomoći u snižavanju razine kolesterola, posebno “lošeg” LDL kolesterola, može pomoći u jačanju imunološkog sustava stimuliranjem aktivnosti imunih stanica, može pozitivno utjecati na zdravlje probave dodavanjem volumena stolici i pomaganjem u njenom prolasku kroz crijeva. 3
Vitamini i minerali:
Bakterije u crijevima proizvode niz korisnih metabolita, uključujući vitamine B grupe (B12, B2, B6, B9 i K), koji pomažu u regulaciji energije, stvaranju krvnih stanica i zdravlju kostiju. 2
Uloga postbiotika u zdravlju:
Jačanje imunološkog sustava: Postbiotici mogu potaknuti rast i aktivnost imunih stanica, te pomagati u borbi protiv infekcija.
Smanjenje upale: Postbiotici imaju protuupalna svojstva koja mogu biti korisna u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti, poput upalnih bolesti crijeva i autoimunih bolesti.
Poboljšanje probave: Postbiotici mogu pomoći u regulaciji probave i sprječavanju probavnih problema, poput proljeva i zatvora.
Zdravlje mozga: Neki postbiotici mogu poboljšati raspoloženje, smanjiti stres i anksioznost, te poboljšati kognitivne funkcije.
Ravnoteža različitih vrsta mikroorganizama u crijevnom mikrobiomu je jako važna za održavanje zdravlja. Poremećaj ove ravnoteže može dovesti do razvoja različitih zdravstvenih problema, a najčešće su to probavne smetnje, autoimune bolesti i alergije. Zato je bitno konzumirati što više prebiotičke hrane jer prebiotici hrane probiotike i tako potiču stvaranje postbiotika. Dobri izvori prebiotika su voće i povrće, žitarice, leguminoze, orašidi i sjemenke. Fermentirana hrana je bogata postbioticima, a dobar izvor fermentirane hrane su jogurt, kefir kisela zelja i dr.
