Jedna od osnovnih fizioloških potreba svih životinjskih vrsta pa tako i čovjeka, uz reprodukciju i prehranjivanje je spavanje 4
Svatko od nas može imati epizodu nesanice, ali tek kada su takvi poremećaji spavanja udruženi s dnevnim simptomima i koji se javljaju barem tri puta tjedno u barem 3 mjeseca možemo reći da imamo nesanicu ili insomniju.
Ako nesanica traje dulje od tri mjeseca, kažemo da se radi o kroničnoj nesanici. 1
Poteškoće sa snom poznate su u svakoj dobi, no u starijoj životnoj dobi one nerijetko budu izraženije.1 Faktori koji utječu na poremećaj spavanja kod starijih osoba su umirovljenje, smanjeni broj obveza, smanjenje tjelesne aktivnosti i smanjeno izlaganje dnevnom svjetlu. 3 Također, kako osobe stare, tijelo proizvodi manje melatonina i hormona rasta. Ova promjena utječe na spavanje, jer ovi hormoni potiču dubok san. Starije osobe također provode manje vremena u dubokom snu (što pomaže tijelu da se oporavi od dnevnih aktivnosti). Kada zaspu, češće i lakše se probude.
Procjenjuje se da oko 40 % odraslih osoba starijih od 60 godina ima teškoća sa spavanjem. Postoji mnogo uzroka poremećaja spavanja u trećoj životnoj dobi a neki od njih su:
Fiziološke promjene
Kako starimo, dolazi do promjena u načinu na koji spavamo. Proizvodimo manje melatonina, hormona koji pomaže u regulaciji spavanja, a naš san postaje isprekidaniji.
Zdravstveno stanje
Mnoga zdravstvena stanja, poput artritisa, boli u leđima, depresije i anksioznosti, mogu utjecati na san.
Lijekovi
Neki lijekovi, poput beta blokatora i antidepresiva, mogu uzrokovati poteškoće sa spavanjem kao nuspojavu.
Faktori životnog stila
Stres, anksioznost, nepravilan raspored spavanja i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu također utjecati na san.
Higijena spavanja
Higijena spavanja jest skup mjera i postupaka koji omogućuju da čovjek lakše zaspi. Tu se ubrajaju preporuke o načinu prehrane, fizičkoj aktivnosti i stilu života. (2) Riječ je o rutini koje se bitno držati npr: svog rasporeda spavanja, pokušati svakog dana odlaziti na spavanje i buditi se u slično vrijeme. Soba bi trebala biti namijenjena samo za spavanje, trebalo bi izbjegavati gledanje ekrana kao što su TV, mobitel, laptop i tablet prije spavanja, već umjesto toga pronaći neke opuštajuće aktivnosti. 1
Starije osobe češće imaju medicinske i emocionalne poremećaje koje mogu ometati san. Potreba za češćim mokrenjem, često ih po noći bude bolovi u zglobovima (kao kod artritisa), otežano disanje (kod srčanih ili plućnih poremećaja), depresija, koja je česta u starijih osoba, također utječe na spavanje. Starije osobe su sklonije drijemanju preko dana što može učiniti spavanje noću otežano. 5
Mjere za poboljšanje sna u starijih osoba
Starijim osobama je potrebno isto sna kao kad su bili mladi i ne bi trebali prihvatiti loš san kao dio starenja, već bi trebali poduzeti određene mjere za poboljšanje sna kao što je izbjegavanje kofeina i nikotina. Kofein koji se nalazi u kavi, nekim čajevima, energetskim napitcima nas drži budnima. Trebalo bi piti samo jednu kavu tijekom jutarnjih sati. Nikotin je također stimulans i može uzrokovati vrlo plitak san. Ne konzumirati teške i obilne obroke prije spavanja. Izbjegavati dnevni odmor ili kratko drijemanje nakon 15 sati, jer isto može otežati večernji odlazak na spavanje. Ne konzumirati alkohol prije spavanja. Mala količina alkohola može pomoći pri opuštanju, ali veća količina alkohola skraćuje REM fazu spavanja održavajući nas u plićim fazama spavanja. Izlaziti na dnevno svjetlo, posebice ujutro. Dnevno je svjetlo ključno za regulaciju ritma spavanja. 1
U liječenju nesanice prvo se predlažu nefarmakološki principi liječenja (kognitivno-bihevioralna terapija i higijena spavanja. Iz ovoga možemo zaključiti kako se poremećaj spavanja značajno povećava sa starenjem te je njegovo pravodobno prepoznavanje i liječenje vrlo važna stavka u što zdravijem starenju. 3
