Sama riječ paleo dijeta govori o tom kako se ovdje radi o tipu prehrane kojeg možemo povezati s paleolitskim razdobljem odnosno starim kamenim dobom
Proučavano je kako su jeli naši predci i slijedi se isti obrazac za kojeg se vjeruje da donosi mnogo dobrobiti organizmu. Naravno da je nemoguće stopostotno se prilagoditi načinu jedenja i pripreme hrane, ali je moguće prilagoditi namirnice suvremenom načinu života.
Antropolozi drže da je prehrana naših predaka uvelike utjecala na njihovu neuronsku ekspanziju, povećanje veličine mozga i smanjenje veličine gastrointestinalnog trakta.
U posljednjih sto godina došlo je do procvata industrijalizacije. Iako je bitna za napredak ljudi, industrijalizacija je također dovela do ultra prerađene, jeftine, lako dostupne hrane za održavanje rastućeg stanovništva.
Posljedica konzumacije ove hrane je povećanje stope kroničnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa, hipertenzije i srčanih bolesti.1
Paleo dijeta temelji se na namirnicama koje se mogu loviti, loviti i skupljati, poput mesa, ribe, voća, meda, povrća, jaja, bobica i korijena.
Ako hrana nije postojala prije 10.000 godina, velika je vjerojatnost da nije autentična Paleo namirnica.2
Na temelju provedenih istraživanja nalaza paleolitska prehrana najvjerojatnije se sastojala od biljaka, životinja, morskih plodova i proizvodi insekata.
Izdvajaju se biljke poput sjemenki, oraha, ječma koji se može usitniti u brašno i mahunarki. Budući da su otkrili vatrene i kamene alate, vjeruje se da su uspjeli preraditi i skuhati tu hranu.
Mršave i male divljači bile su glavni izvor životinja koje se jedu. Prema nekim procjenama, životinjski proizvodi doprinosili su samo oko 3 % ukupne prehrane. Životinje još nisu bile pripitomljene pa mliječni proizvodi najvjerojatnije nisu bili uključeni.
Dijeta koja je uključivala školjke i drugu manju ribu, bila je okosnica prehrane u obalnim regijama.
Jeli su se razni proizvodi insekata, uključujući med, saće. Oni su bili glavna rezervna hrana.1
Prema tvorcu Paleo dijete, dr. Lorenu Cordainu, „To je ključ za brzo mršavljenje, učinkovitu kontrolu tjelesne težine i, prije svega, za cjeloživotno zdravlje.
Paleo dijeta uključuje vlastite tjelesne mehanizme, koji su se razvijali milijunima godina, kako bi zaustavili povećanje tjelesne težine i razvoj kroničnih civilizacijskih bolesti. ”Prema istraživanju iz 2009. kojeg su proveli Frasetto i sur., zaključeno je da kratkotrajna konzumacija paleolitske prehrane može sniziti krvni tlak i toleranciju glukoze te poboljšati profil lipida u krvi u usporedbi s prosječnom zapadnjačkom prehranom.2
Dugoročni nedostatci paleo prehrane uključuju nizak unos ugljikohidrata, restrikciju mliječnih proizvoda, unos zasićenih masti u velikim količinama i visok unos crvenog mesa.3
Paleo nije učinkovit za održivo mršavljenje, jer je vrlo teško držati se prehrane koja je previše restriktivna prema jednoj ili više kategorija hrane.
Što se tiče općeg zdravlja, s vremenom bi mogao povećati lipide poput LDL-a (lipoproteina niske gustoće) ili “lošeg” kolesterola koji povećava rizik od srčanih bolesti.
Nedostatak kalcija utječe na razvoj osteoporoze, rahitisa i prijeloma kostiju.
Kronično nizak unos ugljikohidrata može dovesti do prekomjerne potrošnje masti za dobivanje energije ili ketoze.
Liječnički nadzor preporučuje se onima koji se nalaze na paleo dijeti, osobito svima sa srčanim, bubrežnim, jetrenim ili gušteračnim oboljenjima ili zainteresiranima za održavanje prehrane s vrlo malo ugljikohidrata.
Preporučuje se korištenje paleo dijete kao polazišta zdrave prehrane, ali se svakako savjetuje dodavanje graha, leće, oraha, cjelovitih žitarica i nemasnih mliječnih proizvoda ili drugih izvora kalcija, poput tamnolisnog zelenila, tofua, soje ili bademovog mlijeka. Izvori proteina trebaju se pažljivo birati, naglašavajući kvalitetu nad kvantitetom.4
