Zdravlje srca iz prirode
Zanimanje za mediteransku prehranu počelo je pedesetih godina prošlog stoljeća kada je uočeno da srčane bolesti nisu toliko česte u mediteranskim zemljama kao u SAD -u. Od tada su brojne studije potvrdile da mediteranska prehrana pomaže u sprječavanju srčanih bolesti i moždanog udara.
Mediteranska prehrana način je prehrane koji se temelji na tradicionalnoj kuhinji Hrvatske, Italije, Grčke i drugih zemalja koje graniče sa Sredozemnim morem.
Biljna hrana, poput cjelovitih žitarica, povrća, mahunarki, voća, orašastih plodova, sjemenki, bilja i začina, temelji su prehrane.
Maslinovo ulje glavni je izvor dodane masti. Maslinovo ulje daje mononezasićene masti, koje snižavaju ukupni kolesterol i razinu lipoproteina niske gustoće (ili “lošeg”) kolesterola. Orašasti plodovi i sjemenke također sadrže mononezasićene masti.
Riba, plodovi mora, mliječni proizvodi i perad uključeni su u umjerenim količinama.
Crveno meso i slatkiši jedu se samo povremeno. Masne ribe, poput skuše, haringe, srdele, tune i lososa, bogate su omega-3 masnim kiselinama. Ove polinezasićene masti pomažu u borbi protiv upala u tijelu.
Omega-3 masne kiseline također pomažu u smanjenju triglicerida, smanjuju zgrušavanje krvi i smanjuju rizik od moždanog udara i zatajenja srca.1 Riba se također smatra izvrsnim izvorom proteina s nisko zasićenim mastima te vitaminima D i B. U starijih osoba, umjerena konzumacija tune/druge ribe, ali ne i pržene ribe, bila je povezana s manjom prevalencijom subkliničkih infarkta i abnormalnosti bijele tvari pri pregledu magnetskom rezonancom.2
Pokazalo se da mediteranska prehrana smanjuje teret ili čak sprječava razvoj kardiovaskularnih bolesti, raka dojke, depresije, kolorektalnog karcinoma, dijabetesa, pretilosti, astme, kognitivne disfunkcije.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu bez obzira na rasu, etničku pripadnost ili spol.
Zapravo, mediteranska prehrana usporediva je s drugim intervencijama kao što su aspirin, statini, tjelesna aktivnost, pa čak i s antihipertenzivima poput inhibitora acetata ili beta-blokatora u smislu smanjenja rizika od kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Ove su procjene, naravno, grube zbog velike heterogenosti vrsta i raznolikosti studija te njihovih veličina, predmeta i stilova. Kardioprotektivni učinci uključuju poboljšanu vaskulatornu funkciju, sniženje krvnog tlaka, smanjenje tjelesne težine, poboljšan profil kolesterola u krvi, reduciran oksidativni stres u organizmu.3
Postoje dokazi o preventivnoj ulozi mediteranske prehrane u pretilosti koji pokazuju obrnutu povezanost indeksa tjelesne mase (BMI) i mediteranske prehrane.
U randomiziranom ispitivanju u trajanju od 54 mjeseca, mediteranska prehrana poboljšala je endotelnu funkciju i značajno smanjila opseg struka, glukozu u plazmi, inzulin u serumu u pacijenata s metaboličkim sindromom, što je poslužilo kao epidemiološki dokaz za preventivnu ulogu mediteranske prehrane u pretilosti i dijabetesu tipa 2.
Sukladno znanstvenim dokazima možemo zaključiti kako različiti nutrijenti koji se nalaze u mnoštvu namirnica imaju snažan utjecaj na naše pamćenje, koncentraciju, procese razmišljanja, emocionalno stanje te sveopće zdravlje organizma.2
