Srce na prvom mjestu-zdravlje koje traje
Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu.
Godišnje, veći broj ljudske populacije umire od KVB nego bilo kojeg drugog uzroka oboljenja. 85 % slučajeva posljedica su moždanog i srčanog udara. Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti uzimanjem u obzir čimbenika rizika u ponašanju poput upotrebe duhana, nezdrave prehrane i pretilosti, tjelesne neaktivnosti i štetne upotrebe alkohola.
Osobe s kardiovaskularnim bolestima, s genetskom podložnosti prema istima ili povećanim rizikom za njihov razvitak, zbog prisutnosti jednog ili više rizičnih faktora poput hipertenzije, dijabetesa, hiperlipidemije, trebaju rano otkrivanje i savjetovanja s liječnicima, kao i upotrebu propisanih lijekova prema potrebi.
Prestanak upotrebe duhana, smanjenje soli u prehrani, konzumacija voća i povrća, redovita tjelesna aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola pokazali su smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Uz to, liječenje dijabetesa, hipertenzije i visoke koncentracije lipida u krvi može biti neophodno kako bi se smanjio kardiovaskularni rizik i spriječili srčani i moždani udari.
Često su simptomi ishodišnih koronarnih oboljenja nepostojeći. Srčani ili moždani udar mogu biti prvo upozorenje na pozadinsku bolest. Simptomi srčanog udara uključuju bol ili nelagodu u središtu prsnog koša; rukama, lijevom ramenu, laktovima, čeljusti ili leđima. Uz to, osoba može imati poteškoća u disanju, osjećaj mučnine, nesvjestice i hladnog znoja.
Čini se da se sezonska pojava angine pektoris razlikuje prema spolu. Utvrđena je značajnija incidencija bolesti koronarnih arterija kod muškaraca nego kod žena. Dok muškarci neprestano pokazuju snažniji sezonski obrazac, ta se razlika smanjuje s povećanjem godina. Srčani udari, kao posljedica venske ili arterijske tromboze, češći su kod žena u menopauzalnoj dobi. Ove varijacije mogu biti posljedica hormonalnih promjena koje se događaju u tijelu, a posebno tijekom ranih faza prijelaznog vremena menopauze.2
Najčešći simptom moždanog udara je iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće s jedne strane tijela. Ostali simptomi uključuju poteškoće u govoru i motoričkim kretnjama, vrtoglavicu te nesvjesticu.1
