Prirodna podrška vašem zdravlju
“Kanabinoid” je grupni izraz za skupinu kemijskih spojeva koji su ili izvedeni iz biljke kanabis (fitokanabinoidi) ili su sintetski analozi ili se javljaju endogeno.
Pacijenti sa zloćudnim bolestima predstavljaju skupinu u zdravstvenom sustavu koja ima neke od najvećih nezadovoljenih potreba, unatoč dostupnosti mnoštva tretmana liječenja koji moduliraju razvoj bolesti s mogućnostima upravljanja stupnjem boli i simptomima. Takvi pacijenti, u svim fazama bolesti, mogli bi biti kandidati za kanabinoidne terapije, bilo kao monoterapije ili kao pomoćna sredstva.1
Kanabinoidna terapija se najčešće primjenjuje u slučajevima koji uključuju bol, mučninu i povraćanje uzrokovane kemoterapijom te anoreksiju. Štoviše, s obzirom na njihovu širinu djelovanja, kanabinoidi bi se mogli istodobno optimizirati za upravljanje višestrukim simptomima, smanjujući time ukupnu polifarmaciju. Upotreba kanabinoidnih terapija mogla bi biti učinkovita u poboljšanju kvalitete života, moguće modifikacije zloćudnih bolesti zahvaljujući izravnim učincima te u poboljšanju usklađenosti tretmana koji moduliraju bolesti, poput kemoterapije i terapije zračenjem.1
Biljka kanabis generira više od 400 kemijskih spojeva, od čega je otprilike 80 kanabinoidnih spojeva, a više od 200 nekanabinoidnih spojeva. Klinički najznačajniji spojevi uključuju kanabinoidna sredstva tetrahidrokanabinol (THC) i kanabidiol (CBD), te nekanabinoidne terpenoide i flavonoide.1
Endogeni opioidni i kanabinoidni sustav jedini su kemijski sustavi u ljudskom tijelu koji su preživjeli više od 500 milijuna godina ljudske evolucije. Zanimljivo je da se endogeni kanabinoidni sustav mogao razviti milijunima godina prije evolucije same biljke kanabis. Endogeni kanabinoidni sustav sastoji se od svih kanabinoidnih receptora, endogenih liganada (endokanabinoidi), drugih glasnika i putova razgradnje endokanabinoida, a ponajviše amidnog hidrolaznog sustava masnih kiselina.1
Kanabinoidni spojevi vežu se na kanabinoidne CB-1 (CB1R) i CB-2 (CB2R) receptore i aktiviraju ih, a oni pripadaju obitelji receptora povezanih s G-proteinima.2
Prema nekim istraživanjima CB-1 receptori su smješteni najvećim dijelom u mozgu, dok CB-2 receptora najviše ima na periferiji tijela i to u svim tkivima, a posebno u imunosnom sustavu. 1
Fitokanabinoidi, THC i CBD različito se vežu na receptore. CBD djeluje tako što indirektno stimulira receptore CB-1 i CB-2 vezanjem na alosterično vezno mjesto i ne izaziva psihoaktivni učinak. Psihotropni THC se čvrsto veže u poseban džep, ortosterično vezno mjesto na CB-1 receptoru, po principu ključ-brava. Alosterična mjesta definirana su kao zasebne domene receptora koje moduliraju vezivanje ortosteričnog liganda i aktivnost receptora kroz promjene u njegovoj konformaciji.3
Spojevi koji ciljaju kanabinoidne receptore tipa 1 i tipa 2 (CB1R i CB2R) proglašeni su kao moguća rješenja u liječenju širokog spektra stanja, uključujući ovisnost, anksioznost, depresiju, epilepsiju, neurodegenerativne bolesti, kroničnu bol, upalu, pretilost i dijabetes.3
Medicinska konoplja uzgojena je u 100 % kontroliranim uvjetima s točno određenim količinama CBD i THC komponenti. Propisuje ju liječnik na temelju uspostavljene dijagnoze, a lijekovi i pripravci na bazi konoplje nisu uvršteni u osnovnu niti u dopunsku listu HZZO-a.
EFSA, europska agencija za sigurnost hrane, kao krovna organizacija na području prehrane, u svojim izvještajima navodi kako traži EIHA-u (europsko udruženje za industrijsku konoplju) stručno mišljenje o konoplji. Prema regulativi Europske Unije iz 2013. godine, dozvoljena je prerada sjemenki industrijske konoplje koja sadrži manje od 0,2 % THC-a.4, no dok EFSA ne donese odluku o tome koja će se doza klasificirati kao dodatak prehrani, a koja kao lijek, CBD se može registrirati samo kao kozmetički pripravak ili kao suvenir, a kao takav na njemu mora pisati da nema nikakvo djelovanje.
Industrija CBD-a suočava se sa značajnom i potencijalno pogubnom preprekom za rast. Nedavno je Europska komisija preispitala ekstrakte kanabisa, uključujući CBD. Regulatorno tijelo predložilo je da se CBD registrira kao nova hrana (novel food), što će imati značajan utjecaj na to tko može proizvoditi, razvijati i prodavati proizvode na bazi CBD-a. Europska je komisija 2018. godine ažurirala Katalog nove hrane, izvršivši suptilnu, ali potresnu promjenu u sektoru konoplje i CBD-a. Prema revidiranoj klasifikaciji, sjeme konoplje i proizvodi od ulja od sjemenki konoplje nisu Novel Foods, ali svi ostali proizvodi na bazi kanabisa/konoplje, uključujući CBD, izvučeni iz cvijeća, lišća i ekstrakata, zahtijevaju Novel Food primjenu. Prema istraživanju EIHA-e objavljenom 2019. godine, u Europi postoji duga povijest upotrebe, proizvodnje i vađenja kanabisa koja seže stoljećima unatrag. Prema njihovom mišljenju, samo izolati i sintetički kanabinoidi trebali bi se kvalificirati kao nova hrana. Sa stajališta EFSA-e i Europske komisije, kanabis i njegovi derivati još uvijek se slabo razumiju, posebno u usporedbi s drugim uobičajenim dodacima i sastojcima namijenjenim prehrani. CBD i drugi ekstrakti zahtijevaju mnogo intenzivnije istraživanje.5
Europska Komisija (EK) je zamrznula prijave u lipnju 2020. godine zbog svog preliminarnog stava da je CBD izvađen iz cvijeta konoplje narkotik i od tada se s prijavnicama ništa značajno nije dogodilo. EK ne samo da nije dalje pregledavala prijave, već niti jedan podnositelj zahtjeva nije pružio više podataka kako bi olakšao brži postupak nakon ukidanja zamrzavanja. Nadalje, iako je EK priznala da određene prijave “izgledaju dobro”, izrazila je sumnju zbog nedovoljno iznesenih podataka. Prema EK još je uvijek teško znati vremenski raspored za potencijalno odobravanje CBD proizvoda. EK je potvrdila redovan kontakt s drugim agencijama, poput UK FSA-a i američke Agencije za hranu i lijekove (FDA). Međutim, CBD proizvod, koji je dobio odobrenje drugog tijela za sigurnost hrane, neće tretirati drugačije od bilo kojeg drugog proizvoda u postupku prijave za registraciju u kategoriji nove hrane.
