Čuvaj svoje srce, čak i zimi!
Krvni tlak općenito je viši zimi, a niži ljeti. To je zato što niske temperature uzrokuju sužavanje krvnih žila što povećava krvni tlak jer je potreban veći pritisak kako bi krv protjerala kroz sužene vene i arterije.
Osim hladnog vremena, na krvni tlak može utjecati i iznenadna promjena vremenskih prilika, poput vremenskih uvjeta ili oluje. Vaše tijelo i krvne žile mogu reagirati na nagle promjene vlažnosti, atmosferskog tlaka, naoblake ili vjetra na isti način na koji reagiraju na hladnoću. Ove varijacije krvnog tlaka povezane s vremenom češće su u ljudi starijih od 65 godina.
Drugi sezonski uzroci povišenog krvnog tlaka uključuju povećanje tjelesne težine i smanjenu tjelesnu aktivnost koji su uobičajeni zimi.1
Sezonski utjecaj na arterijski krvni tlak dokazan je raznim studijama temeljenim na pojedinačnim ili ponovljenim mjerenjima među odraslima, starijim osobama i djecom, kao i zdravim i hipertenzivnim osobama. U svim tim studijama i sistolički i dijastolički srednji krvni tlak pokazuju sezonski vrhunac zimi i najnižu razinu ljeti.2
Autonomni živčani sustav se sastoji od simpatičkog i parasimpatičkog sustava te regulira brojne fiziološke procese. Mogući mehanizmi koji bi mogli objasniti povezanost krvnog tlaka i temperature uključuju aktivaciju simpatičkog živčanog sustava i lučenje kateholamina (hormoni nadbubrežne žlijezde; proizvode se kao odgovor na stres koji uzrokuje povećan broj otkucaja srca i hipertenziju) povećavaju se kao odgovor na niske temperature. To bi moglo dovesti do povećanja krvnog tlaka povećanjem broja otkucaja srca i perifernog vaskularnog otpora.
S druge strane, neke relativno novije studije sugerirale su da promjene temperature mogu utjecati i na vaskularnu funkciju kroz učinak na endotelnu dušik-oksid sintazu i bioraspoloživost dušikovog oksida (slobodni radikal, posrednik vazodilatacije).
Akutna i kratkotrajna izloženost povišenoj temperaturi okoliša povećava ekspresiju endotelne dušikove oksid sintaze. Obrnuto, opetovano izlaganje hladnoći dovodi do razvoja hipertenzije i oštećenja endotelne vazodilatacijske funkcije. Izloženost hladnoći također proizvodi druge relevantne promjene u endotelnom fenotipu, uključujući aktivaciju proupalnog transkripcijskog faktora nuklearnog faktora-κB. Predloženo je da tople ljetne temperature mogu pridonijeti smanjenju vaskularnog otpora. Drugo objašnjenje povezano je između statusa vitamina D u serumu i hipertenzije.
Provedeno je nekoliko studija o povezanosti kolesterola i krvnog tlaka. Kolesterol u serumu snažno je povezan s endotelnom disfunkcijom i smanjenom bioraspoloživošću dušikovog oksida. Zanimljivo je da su u mnogim studijama zabilježene značajne sezonske varijacije razine kolesterola u plazmi s većim vrijednostima zimi.
Kod oba spola, ukupna razina tjelesne aktivnosti ljeti je znatno veća nego zimi. Tjelesna neaktivnost snažno je povezana s hipertenzijom, a intervencijske studije pokazale su da je povećana tjelesna aktivnost učinkovita u liječenju visokog krvnog tlaka u različitim populacijskim skupinama. Jedan od primarnih mehanizama putem kojih se smatra da tjelesna aktivnost utječe na krvni tlak je poboljšanje endotelne funkcije.
Vježbanje uzrokuje povećanje protoka krvi što dovodi do povećanog smicanja, što je sila koja djeluje paralelno s krvnim žilama. Pojačano posmično naprezanje rezultira endotelno ovisnom i protokom posredovanom širenju žila. U studijama na životinjama, kao i u nekim ograničenim studijama na ljudima, utvrđeno je da kronično povećanje napona smicanja poboljšava funkciju endotela.
