Fitoterapija
Tradicija koja liječi!
Prema ustanovljenoj definiciji, fitoterapija je metoda liječenja, ublažavanja te sprječavanja bolesti i tegoba upotrebom cijelih ljekovitih biljaka ili njihovih dijelova (cvjetova, listova, korijena, itd.) te upotrebom sastojaka (eteričnih ulja, ekstrakata i drugih izolata) kao i gotovih pripravaka (čajeva, tinktura, masti, kapsula).
Fitoterapija je poznata kao najstariji oblik medicine. Ne koristi se samo u liječenju nego i u prevenciji mnogih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija podržava upotrebu biljnih preparata kao lijekova, osobito u pogledu pružanja pomoći nerazvijenim zemaljama usmjeravajući ih na njihovu povećanu upotrebu čime se manje troše ograničena sredstava na gotove tvorničke lijekove.1
Tradicionalnija uporaba fitoterapije često uključuje cijeli dio biljke, poput infuzije biljaka kamilice (čaj), dok zapadna biljna medicina češće koristi pojedinačne biljke standardizirane na komponentu ekstrakta. Nasuprot tome, farmaceutski lijekovi dobiveni iz biljaka tipično su pojedinačni spojevi izolirani industrijskim odvajanjem i ekstrakcijom komponenti za koje se utvrdi da imaju terapeutska svojstva.2
Najčešći biljni lijekovi:2
Obični lopuh (Petasites hybridus) – brojna dobro kontrolirana istraživanja pokazala su njegovu učinkovitost u liječenju simptoma povremenog alergijskog rinitisa. Treba ga smatrati tretmanom, osobito u pacijenata koji ne podnose farmakološku terapiju zbog pospanosti ili drugih nuspojava. Pokazao se dobrim i u suzbijanju migrena.
Njemačka kamilica (Matricaria recutita) često se koristi za liječenje anksioznosti, depresije i nesanice. Iako su specifični mehanizmi djelovanja iza toga još uvijek ne posve poznati, flavonoidi kamilice pokazali su sposobnost za modulaciju nekoliko puteva neurotransmitera, uključujući dopamin i serotonin.
Ehinaceja je biljka koja se prvenstveno koristi za liječenje infekcija gornjih dišnih putova. Mehanizam ehinaceje je imunomodulacijski, uključujući poboljšanje funkcije makrofaga (stanice urođene imunosti). Općenito, ehinaceja se dobro podnosi, a kao najozbiljniji nuspojava izdvaja se alergijska reakcija.
Zdravstvene prednosti bazge proizlaze iz njenog bogatstva flavonoidima koji imaju antioksidativna svojstva. Smatra se da oni imaju ulogu u mehanizmu njegove učinkovitosti u liječenju virusa prehlade i gripe. Treba koristiti samo pouzdane izvore bazge zbog opasnosti od toksičnosti cijanida iz nekuhanih bobica ili drugih dijelova biljke.
Majčinski vratić (Tanacetum parthenium) porijeklom s područja Balkana, a sada se nalazi u cijelom svijetu, koristi se uglavnom za liječenje migrena. Smatra se da mehanizmu takvog djelovanja pridonose 3 biljne komponente: eterično ulje, partenolid, inhibitor serotoninske sekrecije, melatonin.
Postoje ispitivanja koja sugeriraju učinkovitost češnjaka (Allium sativum) u liječenju obične prehlade. Pretpostavlja se da češnjak posjeduje antibiotska i antivirusna svojstva koja potječu od njegovog aktivnog sastojka- alicina.
Azijski ginseng (Panax ginseng) koristi se u raznim oblicima, kao prah, mlijeko ili čaj. Istraživanja sugeriraju kako ima pozitivan učinak na kogniciju, pamćenje, kvalitetu života i ponašanje. Njegovi pozitivni učinci na dobrobit, apetit i san učinili su ga obećavajućom metom u terapiji za postizanje bolje kvalitete života, osobito u pacijenata s rakom, multiplom sklerozom i drugim kroničnim bolestima.
Liječnici znaju da su interakcije lijekova moguće i uzimaju ih u obzir pri propisivanju te su često zabrinuti zbog interakcija dijetetskih suplemenata i lijekova. Mnogi biljni lijekovi i dodaci prehrani pakirani su u zaštićene kombinacije i mogu se kupiti bez recepta. Popularnost formulacija s više biljaka potencijalno može povećati rizik od interakcija biljaka i lijekova.2
