Crni kim: Prirodni štit protiv alergija!
Alergije
Alergija je preosjetljiva imunološka reakcija organizma na različite, inače neškodljive, čimbenike okoliša koje nazivamo alergenima. Alergeni mogu biti grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca i lijekovi, a kao najčešći uzrok alergija izdvaja se pelud. Alergije se najčešće javljaju na alergene iz zraka koji onda dišnim sustavom ulaze u organizam te uzrokuju otpuštanje medijatora upale na upalno mjesto te posljedično otpuštanje citokina zbog čega dolazi do manifestiranja klasičnih simptoma alergije: suzenje i svrbež očiju, curenje ili začepljenost i svrbež nosa, učestalo kihanje, teško disanje, glavobolja, alergijski podočnjaci, povraćanje, proljev te kožni ekcemi.
Alergije se mogu podijeliti u 4 skupine prema načinu odgovora organizma na uneseni alergen, a sezonske alergije spadaju u tip 1 hipersenzitivne reakcije. Karakteristika takvih alergija je produkcija IgE protutijela koji se vežu na mastocite te takvo vezanje uzorkuje otpuštanje histamina odgovornog za manifestaciju simptoma alergije. Alergije se mogu javiti tijekom cijele godine, a sezonske alergije su rezultat sezonske izloženosti peludu. 1
Pelud
Pelud proizvode prašnici, muški reproduktivni organi kritosjemenjača. Biljke moraju ispunjavati određene uvjete kako bi posjedovale alergeni potencijal (rasprostranjenost, oprašivanje vjetrom – anemofilija, proizvodnja peluda u jako velikim količinama i postojanje alergena unutar peludnog zrnca koja u dodiru sa sluznicom izazivaju hipersenzitivnu reakciju). U Hrvatskoj su za razvoj alergijske reakcije važne tri botaničke skupine: drveće, korovi i trave. Sezona polinacije traje od proljeća do kasne jeseni. U drvenastoj skupini, u nisko alergene biljke spadaju dud, javor, ruže i lipa, a u alergene biljke bor, smreka, jela, hrast, čempres, topola, platana, vrba, pitomi kesten, lijeska, orah, breza, grab, joha, jasen i brijest. Od zeljastih biljaka kao niske alergene se klasificiraju glavočike, kupusnjače, šaševi, štitarke, lepirnjače i usnjače, a u alergene spadaju lobode, trave, trputac, kiselica, koprive, ambrozija i pelin. Najviše peludi se stvara u razdoblju od 5 do 10 sati. 2
Terapijski pristup
Prvi korak u liječenju je izbjegavanje alergena ili njihova potpuna eliminacije iz životne okoline. Pri klasičnom pristupu liječenju koriste se proizvodi za ublažavanje simptoma alergija (kapi za nos, kapi za oči) te lijekovi: antihistaminici i u težim slučajevima kortikosteroidi. S obzirom na to da takav pristup dovodi do raznih nuspojava te štetnih utjecaja na organizam, trebalo bi se okrenuti alternativnom pristupu liječenja. 3
Crni kim (Nigella sativa) je biljka iz porodice Ranunculaceae čija je pradomovina Egipat. Drevni Egipćani su koristili ulje crnog kima kao sredstvo za održavanje mladosti, a kasnije se počeo koristiti kao lijek protiv glavobolje, crijevnih viroza i raznih drugih oboljenja. 4
Ulje crnog kima dobiva se iz sjemenki procesom blagog hladnog prešanja, a karakteristika ulja su jasna smećkasta boja, aromatičan mirisa i blago ljutkast okus. Ulje crnog kima sadrži oko 80 % nezasićenih masnih kiselina (oleinsku, linoleinsku masnu kiselinu), zatim vrijedne popratne tvari poput proteina, aminokiselina, sterola, alkaloida, tanina i tragove eteričnog ulja. Sjemenke ulja crnog kima sadrže minerale poput željeza, natrija, bakra, cinka, fosfora i kalcija. Sadrže askorbinsku kiselinu (vitamin C), tiamin, niacin, piridoksin, pantotensku kiselinu kao i folnu kiselinu koja doprinosi održavanju zdravog i snažnog imunološkog sustava. Biotin sa svojim blagotvornim učincima na zdravlje upotpunjuje kombinaciju i pomaže u održavanju zdrave sluznice. Njegova najčešća primjena je za suzbijanje alergija i to na način da suzbija sam upalni proces. Glavni aktivni sastojak ulja crnog kima je timokinon koji djeluje kao imunomodulator, a jedan od funkcija mu je stimulacija rasta limfocita T i B. 4
