Korov zbog kojeg sve više ljudi ima zdravstvenih problema. Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike, odakle je u Europu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena.
Ambrozija je jednogodišnja biljka koja može narasti do 1.5 metara visine. Ona je invazivna vrsta koja se brzo širi i može se naći u raznim staništima. Postoji više od 40 vrsta ambrozije, a najrasprostranjenija je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior). U Hrvatskoj ambrozija najviše raste u prostoru između rijeka Drave i Save, ali se širi i uz morsku obalu (Zadar, Istra, ušće Neretve) i po otocima (Krk) gdje se njeno sjeme najvjerojatnije prenilo vjetrom. Ona je jedna od najčešćih sezonskih alergija u Europi. Cvjetovi ambrozije proizvode velike količine peludi, koji je glavni uzrok alergije. U kalendarskoj godini obično cvate od srpnja do rujna.
Alergije se najčešće javljaju kad imunološki sustav ne funkcionira pravilno, već pojačano reagira na tvari koje nas okružuju. To se jos naziva i preosjetljivost organizma, ,odnosno hipersenzibilnost. Kada osoba s alergijom dođe u dodir s alergenom, njen imunološki sustav ga pogrešno identificira kao prijetnju i oslobađa tvari (pr: histamin u krvotok). Ove tvari uzrokuju niz simptoma koji se nazivaju alergijska reakcija. Točni uzroci alergija još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, ali se smatra da su oni uzrokovani kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika.
Najčešći simptomi alergije na ambroziju su: curenje iz nosa, začepljenost nosa, svrbež nosa i ždrijela, crvene i svrbeće oči, suzenje očiju, kihanje, otežano disanje, sviranje u plućima, plikovi na koži i dr. Ljudi s alergijom na ambroziju imaju veću skolnost razvoju astme u odrasloj dobi.
Dijagnoza alergije na ambroziju se postavlja na temelju vidljivih simptoma i alergoloških testova. Osim farmakološki, simptome alergije možemo reducirati tako što ćemo ukloniti ambroziju ako smo u mogučnosti, a ako nismo onda bismo trebali smanjiti boravak na otvorenom u periodu cvatnje ambrozije.
Antihistaminici, kortikosterodi, leukotrienski antagonisti i dekongestivi su najčešći lijekovi koji se koriste za ublažavanje simptoma alergije. Također dugoročno simptome alergije nam može ublažiti imunoterapija ili hiposenzibilizacija. Ona se primjenjuje kod osoba s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim rinitisom kada ne postoji mogućnost izbjegavanja alergena, a lijekovi nisu pokazali učinkovitost. Pacijentu se postepeno daju male ali rastuće koncentracije alergena kako bi se u osobi potaknulo bolje podnošenje tog alergena. Najčešće se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se stavljaju pod jezik.
