Foto: istockphoto
Kristina Marasović

Mikrobiom

Našu kožu prekrivaju bakterije koje trebamo održavati u ravnoteži. Taj balans možemo narušiti lošim prehrambenim navikama, povećanim korištenjem nekih lijekova, hormonalnim promjenama i izloženosti vremenskim uvjetima.

Koža je naš najveći i najizloženiji organ, odgovorna za stvaranje barijere prema vanjskom okruženju koja može pomoći oduprijeti se širokom spektru izazova i na ispravan način odgovoriti na prijeteće opasnosti. Bakterije, gljivice, virusi i drugi mikroorganizmi, zajedno sa svojim genomskim informacijama, čine cjelokupnu mikrobnu zajednicu u organizmu i stvaraju mikrobiom kože.

Ljudski mikrobiom uspostavlja se ubrzo nakon rođenja zbog rapidne kolonizacije mikroorganizama koji su deset puta veći od broja stanica domaćina. Konkretno, prihvaćeno je da imunološki čimbenici i ponašanje domaćina oblikuju sastav tih zajednica te mikrobi prisutni na površini kože uvelike utječu na funkcije ljudskog imuniteta (modificiraju ga, utječu na zdravlje kože). Unutar kože, urođeni i adaptivni mehanizmi pridonose imunološkoj funkciji. Keratinociti, stanice vanjskog sloja kože, prvi su aktivni sudionik imunološkog odgovora. Te epitelne stanice eksprimiraju brojne receptore za prepoznavanje uzoraka (PRR) koji osjete mikrobe prepoznavanjem konzerviranih molekularnih cjelina kao što su lipoproteini, nukleinske kiseline, komponente stanične stijenke i bičevi.

Zdrava mikrobiota može pojačati zaštitnu barijeru kože i ojačati imunološki odgovor keratinocita inducirajući veću ekspresiju antimikrobnih peptida. S druge strane, mikrobna disbioza, odnosno neravnoteža mikrobioma, može uzrokovati ili pogoršati kožne bolesti (npr. psorijaza, atopijski dermatitis).

Mnogi mikrobi koji se smatraju relativno bezopasnim komensalima doista mogu izazvati ozbiljnu infekciju u situacijama supresije imunološkog sustava. To potkrepljuju studije koje istražuju mikrobe prisutne u kroničnim, nezacjeljujućim čirima koji muče dijabetičare ili starije osobe, kao i stopu koagulaza-negativnih stafilokoknih infekcija viđenih u bolnicama. Stoga moramo imati na umu da čak i naizgled korisni mikroorganizmi mogu preuzeti patogenu ulogu kada im se pruži prava prilika.

Mikrobiom mora biti uravnotežen i raznolik. Prevladavanje jednog soja bakterije također ima za posljedicu negativan utjecaj na kožna stanja (npr. ekcem).

  1. Sanchez, D. A., Nosanchuk, J. D., & Friedman, A. J. (2015). The skin microbiome: is there a role in the pathogenesis of atopic dermatitis and psoriasis?. Journal of drugs in dermatology : JDD14(2), 127–130.
  2. Ursell, L. K., Metcalf, J. L., Parfrey, L. W., & Knight, R. (2012). Defining the human microbiome. Nutrition reviews70 Suppl 1(Suppl 1), S38–S44. https://doi.org/10.1111/j.1753-4887.2012.00493.x
  3. Stehlikova Z, Kostovcik M, Kostovcikova K, et al. Dysbiosis of Skin Microbiota in Psoriatic Patients: Co-occurrence of Fungal and Bacterial Communities. Front Microbiol. 2019;10:438. Published 2019 Mar 21. doi:10.3389/fmicb.2019.00438
  4. Sanford, J. A., & Gallo, R. L. (2013). Functions of the skin microbiota in health and disease. Seminars in immunology25(5), 370–377. https://doi.org/10.1016/j.smim.2013.09.005
PREGLED SADRŽAJA
    Podijeli
    VEZANI ČLANCI
    Skip to content