Foto: Freepik
Ana Bašić

Akne

Uobičajeno razdoblje obolijevanja je razdoblje adolescencije, no sve češće se pojavljuju i u odrasloj dobi.

Psihološke studije su pokazale da akne utječu na psihološko stanje pojedinca, sposobnost stvaranja veza, narušavaju vlastitu sliku te mogu potaknuti na samoubojstvo. Unatoč tome, kožne bolesti se ne smatraju toliko bitnima u usporedbi s bolestima organskih sustava.

Acne vulgaris spadaju u univerzalnu kožnu bolest koja zahvaća 79% do 95% adolescentne populacije1. Najčešće se javljaju u pubertetu, ali se i javlja kod odraslih žena kod kojih je razlog pojave akni hormonalna komponenta. Kod 12% žena postoji mogućnost pojave akni do 4.godine, dok je kod muških taj postotak mnogo manji (3%).2

Akne su bolest pilosebacealane jedinice – folikula dlake u koži koji je povezan sa žlijezdom lojnicom. Kliničke značajke akni uključuju seboreju (višak masnoće), neinflamatorne lezije (otvorene i zatvorene komedone), inflamatorne lezije (papule i pustule) i različite stupnjeve ožiljaka. Akne su najviše distribuirane na području gdje se nalazi najviše pilosebacealnih jedinica (lice, vrat, gornji dio prsnog koša, ramena i leđa). Kod težeg oblika akni dolazi do pojava cista i kvržica3.

Patogeneza

Postoje četiri glavna faktora koja dovode do razvoja akni. Prvi je povećana produkcija sebuma od strane žlijezda lojnica. U drugi faktor spada hiperkeratinizacija folikula, a u treći bakterijski utjecaj Propionibacterium acnes. Posljednji faktor koji pridonosi razvoju akni je upalni proces4.

  • Hiperreaktivnost žlijezda lojnica

Žlijezde lojnice izlučuju lipide pod utjecajem hormona. U pubertetu dolazi do povećanja količine androgena (osobito testosterona) te time i do pojačanog lučenja žlijezda lojnica. S povećanim lučenjem sebuma dolazi začepljenje dlačnog folikula, a nakon toga nastupa upala. U odrasloj dobi, kod muškaraca je lučenje sebuma regulirano s testosteronom, a kod žena s luteinizirajućim hormonom (stimulacija izbijanja akni neposredno prije menstruacije zbog povećanja luteinizirajućeg hormona)2. U istraživanjima se pokazalo da što je veće izlučivanje sebuma, to je niža koncentracija linolne kiseline. Tako snižena razina linolne kiseline ukazuje na deficijenciju esencijalnih masnih kiselina folikularnog epitela5.

  • Hiperkeratinizacija folikula

Normalan proces keratinizacije odvija se u folikulu jednako kao i na površini kože. Kod akni dolazi do grupiranja keratinocita. Grupiranje se događa zbog utjecaja transglutaminaza, postojanja pozitivnih i negativnih naboja i ljepljivosti sebuma. Na tom mjestu se stvara miteser (otvoreni komedon) ako je pora otvorena ili bubuljica (zatvoreni komedon) ako je pora zatvorena. Bakterija P.acnes gravitira u smjeru začepljenih pora te je takva pora izvrstan nutritivan izvor za bakterije. Nakon dolaska bakterije, dolazi do aktivacije imunološkog odgovora te posljedično do upale, gnoja i crvenila2.

  • Bakterijski utjecaj acnes

P. acnes se prirodno nalazi u ljudskoj koži bez obzira na prisutnost akni. Nakon dolaska bakterija na mjesto pretjeranog lučenja sebuma, dolazi do upalnog odgovora koji je uzrokovan slobodnim masnim kiselinama koje su nastale cijepanje triglicerida iz sebuma od strane bakterijskih lipaza. P.acnes također utječe na ekspresiju Toll-nalik receptora (TLR) te to dovodi do procesa upale akni2.

Liječenje akni

Tretman liječenja akni uključuje djelovanje na 4 osnovna faktora koji utječu na razvoj bolesti. Koraci u liječenju uključuju normaliziranje keratinizacije, smanjenje broja P.acnes, uklanjanje materijala koji začepljuju akne, smanjenje razine sebuma te tretiranje upalne reakcije2.

Sensapharm preporučuje tretman s masti konoplje te oralno uzimanje kapsula ulja konoplje za tretman akni. Mast sadrži vrlo visok postotak ulja konoplje shea maslac, pčelinji vosak i vitamin E. Ulje u manjoj količini sadrži vitamine A, D, C, B1, B2, B3 i B6, te visok udio linolne kiseline i gama-linolenske kiseline. Shea maslac djeluje protuupalno, a korištenjem pčelinjeg voska kao podloge ne dolazi do začepljenja pora, što je slučaj kod parafinskih podloga. Upravo zato što sadrži “super masnu kiselinu” GLA (gama linolenska – polinezasićena masna kiselina), mast konoplje pomaže u održavanju ravnoteže masnih kiselina i može ublažiti kronične bolesti kože kao što su ekcemi, psorijaza i akne. GLA i linolna sprječavaju i ublažuju nastanak novih akni te potiskuju upalu. Kapsule ulja konoplje preporučuju se uzimati zbog omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje su u ulju konoplje u idealnom omjeru te pomažu u regulaciji produkcije sebuma te obnavljaju kožnu barijeru, a osim toga djeluju i protuupalno.

 

  1. Mallon E, Newton JN, Klassen A, et al. The quality of life in acne: a comparison with general medical conditions using generic questionnaires. The British Journal of Dermatology. 1999 Apr;140(4):672-676. DOI: 10.1046/j.1365-2133.1999.02768.x.
  2. Baumann L, Keri J. Kozmetička dermatologija. Akne (Tip 1 osjetljive kože). Zagreb INTERPRETA usluge d.o.o. 2011.
  3. Williams HC, Dellavalle RP, Garner S. Acne vulgaris. Lancet. 2012 Jan 28;379(9813):361-72. doi: 10.1016/S0140-6736(11)60321-8. Epub 2011 Aug 29. Erratum in: Lancet. 2012 Jan 28;379(9813):314. PMID: 21880356.
  4. Titus S, Hodge J. Diagnosis and treatment of acne. Am Fam Physician. 2012 Oct 15;86(8):734-40. PMID: 23062156.
  5. Downing DT, Stewart ME, Wertz PW, Strauss JS. Essential fatty acids and acne. J Am Acad Dermatol. 1986 Feb;14(2 Pt 1):221-5. doi: 10.1016/s0190-9622(86)70025-x. PMID: 2936775.
PREGLED SADRŽAJA
    Podijeli
    VEZANI ČLANCI
    Skip to content