Cijepljenje se smatra ključnom javnozdravstvenom mjerom koja štiti pojedince i zajednicu od opasnih bolesti, potiče rad imuniteta s pomoću sigurnih metoda koje se temelje na znanstvenim dokazima.
Kako djeluju cjepiva?
Cijepljenje je proces kojim se imunološki sustav “uči” prepoznati i boriti protiv specifičnih patogena (virus, bakterija) pomoću davanja oslabljenih, mrtvih ili dijelova mikroorganizama, bez izazivanja bolesti kod pojedinca. Prava bolest se tako sprječava jer imunitet stječe “memoriju” na specifičan uzročnik, spreman ga je prepoznati i uništiti u budućnosti.Taj brzi i učinkoviti imunološki odgovor tako slabi ili sprječava razvoj bolesti. 1,2,3,4
Prednosti cijepljenja
Cijepljenje ima brojne prednosti:
- Štiti od ozbiljnih, potencijalno fatalnih bolesti poput dječje paralize, difterije, ospica, meningitisa i dr.
- Smanjuje rizik od epidemija jer štiti i one koji se ne mogu cijepiti (imunokompromitirani, novorođenčad) zahvaljujući efektu kolektivnog imuniteta.
- Može potpuno iskorijeniti bolesti (primjer: boginje).
- Štiti zdravlje zajednice, smanjuje hospitalizacije i dugotrajne komplikacije bolesti (teške upale mozga, sljepoća, gluhoća).1,2,4
Vrste cjepiva
- Živa oslabljenja cjepiva: sadrže oslabljen patogen, daju dugotrajnu zaštitu, ali nisu pogodni za imunokompromitirane osobe i trudnice..5
- Inaktivirana cjepiva: sadrže mrtve mikroorganizme, ovakvim cjepivima su potrebne češće doze ili booster.
- Subunit/recombinant cjepiva: koriste specifične dijelove mikroorganizma.
- Toksinska cjepiva: štite od bakterijskih toksina (difterija, tetanus).
- Nukleinska kiselina (mRNA, DNA): sadrže genetske upute za proizvodnju antigena (npr. mRNA cjepiva za COVID-19).
- Vektorska cjepiva: koriste bezopasne viruse kao “prenositelje” antigena.2,3,4
Sigurnost cjepiva i nuspojave
Cjepiva prolaze strogu kliničku procjenu i stalno se nadziru za nuspojave. Najčešće su nuspojave blage (crvenilo, bol na mjestu uboda, blaga temperatura) i nestaju za nekoliko dana. Ozbiljne reakcije su izuzetno rijetke, a rizik od komplikacija bolesti daleko nadmašuje rizik od cjepiva.1,2,4
Tko se ne smije cijepiti?
- Osobe s ozbiljnim alergijama na neki sastojak cjepiva ili prethodnu tešku reakciju na cjepivo.
- Osobe s akutnom infekcijom ili visokom temperaturom na dan cijepljenja.
- Imunokompromitirane osobe ne smiju dobiti živa oslabljenja cjepiva.1,4
Nedostaci cjepiva
- Neke populacije (imunokompromitirani) ne mogu primiti sva cjepiva.
- Potrebno je redovito obnavljati neke doze (booster), osobito kod nestabilnih virusa (gripa, COVID-19).
- Ne postoji 100 % zaštita 1,2,4
Cijepljenje je najsigurniji i najdjelotvorniji način sprečavanja zaraznih bolesti, s minimalnim rizikom u odnosu na koristi za zdravlje pojedinca i zajednice. Redovito informiranje i praćenje preporuka zdravstvenih službi značajno nam može olakšati život.
