Bezglutenska prehrana je pomodni trend ili možda nije? Trebamo li izbaciti gluten iz naše prehrane?
Tijekom posljednjeg desetljeća došlo je do impresivnog porasta popularnosti bezglutenske prehrane (GFD; gluten free diet). Postoje tvrdnje da se uklanjanjem glutena iz prehrane poboljšava zdravlje i pomaže pri mršavljenju. Gluten može dovesti do raznih bolesti, a najpoznatije su alergija na pšenicu (WA; wheat allergy) i celijakija (CD; celiac disease) koje su posredovane adaptivnim imunološkim sustavom. Svaki poremećaj je karakteriziran aktivacijom T stanica u crijevnoj sluznici protiv glutena1.
U literaturi se nedavno pojavio poremećaj intolerancije na gluten koji nije povezan s celijakijom te je nazvan necelijakijska osjetljivost na gluten (NCGS; non-celiac gluten sensitivity). NCGS se može dijagnosticirati u onih pacijenata s intolerancijom na gluten koji ne razvijaju antitijela koja su tipična za CD i WA i koji ne pate od lezija na sluznici dvanaesnika, što je karakteristično za CD. Prehrana bez glutena dovodi do potpune regresije simptoma. Ukupna prevalencija NCGS-a u općoj populaciji još je nepoznata, uglavnom zato što se mnogi pacijenti trenutno sami dijagnosticiraju i započinju bezglutensku dijetu (GFD) bez liječničkog savjeta ili konzultacija. Čini se da je poremećaj češći u žena i u mladih/srednjih godina. Neki autori misle da je incidencija NCGS -a veća od CD -a i WA -a, a procijenjeni broj doseže 0,63-6% populacije2.
NCGS karakteriziraju simptomi koji se obično javljaju nakon konzumacije glutena, a nestaju nakon povlačenja glutena iz prehrane. Tipična prezentacija NCGS-a je kombinacija simptoma sličnih sindromu iritabilnih crijeva (IBS; irritable bowel syndrom) i sustavnih manifestacija kao što su glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, mišićne kontrakcije, utrnulost nogu ili ruku, kronični umor, “maglovit um”, gubitak tjelesne mase i anemija. Simptomi slični IBS-u uključuju bolove u trbuhu, mučninu, nadutost, proljev ili zatvor. NCGS se sve češće dijagnosticira u bolesnika s IBS-om te se takav sindrom naziva sindromom iritabilnog crijeva osjetljivog na gluten2.
Gluten
Brojna istraživanja in vitro potvrdila su citotoksičnost glavnog antigena glutena, gliadina. Mnogobrojni proteini gliadina imaju aglutinirajuće djelovanje, smanjuju sadržaj F-aktina, inhibiraju rast stanica, izazivaju apoptozu, mijenjaju redoks ravnotežu, uzrokuju preuređenja u citoskeletu putem zonulina i potiču gubitak čvrstih spojeva u crijevnoj sluznici. Imunološki sustav reagira na gliadin na različite načine. Međutim, pacijenti s NCGS-om imaju normalnu razinu crijevne propusnosti i ekspresiju bjelančevina uskog spoja, s izuzetkom prekomjerne ekspresije klaudina-4. Zanimljivo je da u usporedbi s bolesnicima s celijakijom ili kontrolom (bolesnici s dispepsijom), crijevna tkiva pacijenata s NCGS-om imaju povećane razine receptora-2 (TLR2) i TLR4, povećan broj a i b intraepitelnih limfocita i smanjen broj T-regulatornih stanica, dok nema razlika u markerima adaptivnog imuniteta. Motivi proteina glutena za koje se vjeruje da aktiviraju urođeni imunitet u crijevima razlikuju se od onih koji izazivaju adaptivni imunološki odgovor kod osoba s celijakijom1.
Postoji mnogo namirnica koje prirodno ne sadržavaju gluten. Danas je prisutan kvalitetniji asortiman bezglutenskih proizvoda na tržištu (brašno, kruh, tjestenine, keksi itd.), iz kojih je gluten odstranjen, a može ih se prepoznati po ambalaži na kojoj se nalazi naziv “bez glutena” ili “gluten free” ili simbol prekriženog klasa. Gluten je tada u toj namirnici unutar zakonom dopuštenih udjela, a to znači da količina glutena ne smije prelaziti dozu od 20 mg/kg u gotovom proizvodu. To znači da se unosom velike količine takvih proizvoda ipak može postići kritična razina glutena. Bezglutenska prehrana nije štetna za organizam, a gluten nije esencijalan protein stoga se može zamijeniti drugim prehrambenim izvorima. Namirnice koje treba izbjegavati su ječam, zob, pšenica, raž i njihovi derivati. Osim njih zabranjeni su i pir i njegovi derivati, pšenoraž, emmer, kamut i zeleni oraščić, bulgur, kus-kus, ječmeni slad, müsli i komercijalne žitarice. Vrlo je važno naglasiti da treba obratiti pažnju i na skrivene izvore glutena koji se nalaze u aditivima, industrijski prerađenoj hrani, lijekovima i oralnim higijenskim proizvodima3.
